Gdje su u Evropi najveći porezi?

Prema podacima Poreske fondacije, radnici sa jednom prosječnom platom u Evropi plaćali su oko jedne trećine svojih plata u vidu poreza i ostalih državnih dažbina u 2022. Nije iznenađujuće da se poreska opterećenja širom Evrope značajno razlikuju, a radnici u zapadnoevropskim i razvijenijim zemljama plaćaju znatno više.

Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) su neke od zemalja sa najvišim stopama poreza na dohodak.

S druge strane, Rumunija (10%), Bugarska (10%), Bosna i Hercegovina (10%), Kosovo (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) su evropske zemlje sa najnižim porezima.

Zašto Danci vole da plaćaju veće poreze

Međutim, iznenađujuće, nijesu svi građani nezadovoljni višim porezima, uključujući Dansku, gdje porezi mogu doseći 55,9%.

U ovom slučaju, mnogi građani uplatu smatraju ulaganjem u kolektivnu budućnost zemlje i društva, ili srodnim plaćanjima određenog kvaliteta života. Treba napomenuti da je Danska četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsrećnija zemlja na svijetu, prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2023.

To omogućava svim segmentima društva, bez obzira na pol, društveno-politički ili ekonomski položaj, da iskoriste iste mogućnosti, čime se značajno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja. Većina obrazovanja, posebno visokog, u Danskoj je besplatno, a studenti takođe primaju grant od danske vlade.

Ova podrška se nastavlja i na radnom mjestu, pri čemu roditelji imaju pravo na 52 sedmice roditeljskog odsustva, od čega 32 sedmice plaća država. Danski model tržišta rada, nazvan model fleksigurnosti, takođe pruža fleksibilnost za poslodavce i sigurnost za radnike, istovremeno naglašavajući aktivno učešće u radu. To omogućava i radnicima i državi da obezbijede sigurnosnu mrežu u slučaju nezaposlenosti.

Kao takvi, mnogi su prilično zadovoljni da plaćaju svoj dio poreza, posebno ako su javne usluge koje se stvarno primaju visokog kvaliteta.

Međutim, to dolazi sa svojim nedostacima, s tim da Danska mora ponuditi ove obrazovne stipendije studentima iz drugih zemalja Evropske unije, iako rijetko na kraju ostaju dugotrajno u zemlji.

Za Austriju, još jednu zemlju sa visokim porezima od 55%, sistem socijalnog osiguranja, koji uključuje zakonski sistem zdravstvenog osiguranja, zakonski sistem penzionog osiguranja i zakonski zakonski sistem za nesreće na radu, je prilično cijenjen. Osim ovih, fond pokriva i materinstvo i nezaposlenost.

Država zahtijeva da svi zaposleni budu osigurani, kao i ljudi koji primaju naknade za nezaposlene, penzije – ili primaju bilo koju drugu vrstu finansiranja zasnovanog na socijalnim potrebama.

U zemljama kao što je Belgija, najveći porezi snose samci bez djece, dok su bračni parovi s djecom nešto pošteđeniji.

Iako se zemlja može pohvaliti visokim kvalitetom zdravstvene zaštite, registracija može biti dug i komplikovan proces, koji uključuje prijavu u fond socijalnog osiguranja i javnog zdravstvenog osiguranja.

Belgijskim poreskim obveznicima se odbija skoro 65% plata

Mjesečni doprinosi za socijalno osiguranje takođe se moraju plaćati. Dakle, neko ko živi u Belgiji sa platom od 45.000 eura, na primer, biće oporezovan sa 50%, odnosno preko 42.370 eura će uplaćivati državi. Pored toga, zaposleni će morati da plaća 13,07% doprinosa za socijalno osiguranje.

Postoji i poseban doprinos za socijalno osiguranje koji se kreće između 9,30 i 60,94 eura mjesečno. Osoba sa ovom platom će stoga kući nositi oko 1.369 € mjesečno, otprilike 36% svoje plate.

Imajući na umu da je minimalna plata u Belgiji 1.994,18 eura mjesečno, prije oporezivanja, mjesečna plata od 45.000 eura bi ostavila rezidentu mnogo manje od minimalne plate.

To je dovelo do sve veće frustracije među Belgijancima posljednjih godina, koji smatraju da ne dobijaju baš ono što plaćaju u vidu poreza, u poređenju sa svojim skandinavskim kolegama.

Međutim, Belgija polako ulaže napore da smanji oporezivanje plata, prema OECD-u, pri čemu je za prosječnog samca “poreski klin” smanjen oko 2,7% između 2009. i 2022. godine.

Švedska poreska agencija je jedna od najpouzdanijih u zemlji

Slično kao i u Danskoj, švedskim građanima takođe ne smeta što plaćaju veće poreze, u ovom slučaju oko 52,3%, za dobro funkcioniranje društva i kvalitetne javne usluge. Švedska poreska agencija, Skatteverket, jedna je od najpouzdanijih i najcjenjenijih agencija u zemlji – ispred su jedino Švedski zavod za patente i registraciju (PRV) odjeljenje za imovinu, Lantmateriet.

To je zbog toga što je poreska agencija uključena u većinu aspekata života građana, kao što su rođenja, brakovi, selidba imovine i smrt, između ostalog – i osigurava da se pruži visok kvalitet javne usluge. I ne samo to, on je takođe vrlo prilagođen kupcima i pristupačan, što ga čini institucijom sa još većim povjerenjem.

Niži poreski podsticaji u zemljama istočne Evrope

Za zemlje istočne i jugoistočne Evrope poput Rumunije, Bugarske i Bosne i Hercegovine, koje još razvijaju svoju infrastrukturu i ekonomije, niži porezi su način da privuku i zadrže strane investicije.

Ove zemlje često pružaju jeftiniju radnu snagu i troškove proizvodnje, poreske olakšice i obilje neiskorištenih tržišta i mogućnosti. I ne samo to, one često mogu obezbijediti i bolji životni standard, jer su troškovi života znatno niži od većine zapadnoevropskih zemalja.

I ne samo to, južna i istočna Evropa takođe imaju neke od najbrže rastućih ekonomija, a Bugarska, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Kipar se vide kao sljedeća mjesta rasta za kompanije i industrije.

Međutim, posljednjih mjeseci zemlje poput Rumunije pokušavaju da povećaju poreze za zaposlene u softverskom sektoru. Vlada takođe pokušava da ukine oslobađanje od plaćanja zdravstvenog osiguranja za zaposlene u građevinskom, prehrambenom i poljoprivrednom sektoru, kako bi povećala prihod od poreza.

Da li veće plate nadoknađuju visoko poresko opterećenje?

U nekim slučajevima, prosječne plate u zemljama sa višim porezima, kao što su Danska i Austrija, takođe su veće, što uveliko umanjuje finansijski pritisak. Prema podacima Eurostata, prosječna plata u Danskoj 2022. godine iznosila je oko 62.972,33 eura a u Austriji 68.690,65 eura.

To je bilo zbog otvorenijih pregovora o platama, na primjer, zbog danskog modela fleksigurnosti rada, kao i većeg naglaska na obrazovanju i učenju tokom cijele karijere. Neke zemlje takođe imaju veću potražnju u visoko plaćenim sektorima kao što su finansije, bankarstvo, pravo i medicina.

Može li povećanje inflacije povećati porezna opterećenja?

Inflacija je takođe još jedan faktor zbog kojeg bi se poreska opterećenja potencijalno mogla osjećati teškim. Ovo je posebno tačno nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su cijene energije i hrane porasle. Drugi sukobi, kao što je rat između Izraela i Hamasa, takođe su doprinijeli ovoj mješavini, a poremećaji na Crvenom moru dodatno su podstakli povećanje cijena energije i drugih dobara.

Ako se ovaj trend nastavi, rast potrošačkih cijena će takođe dovesti do većeg pritiska na novčanike ljudi, što će otežati povećanje poreza.

Iako je inflacija u eurozoni u januaru pala na dvogodišnji najniži nivo od 2,8%, Evropska centralna banka (ECB) i dalje zadržava oprezno optimističan pristup prije nego što donese odluku o smanjenju kamatnih stopa.