Rad na daljinu 2024: Da li će se za rad od kuće zarađivati manje?
Radnici na daljinu mogli bi se suočiti s nižim platama u evropskim kompanijama, budući da kompanije gledaju na prilike za povećanje proizvodnje i smanjenje troškova, pokazalo je novo istraživanje.
Udaljene radne pozicije brzo nestaju da bi bile zamijenjene hibridnim otvaranjem, dok kompanije, uključujući tehnološke gigante širom svijeta, dolaze na naslovne strane zbog zahtjeva zaposlenima da se vrate u kancelarije, u preokretu trenda za koji su mnogi mislili da će se zadržati.
Nedavna studija koju je objavila platforma za upravljanje potrošnjom Pleo sugeriše da gotovo jedno od pet evropskih malih i srednjih preduzeća (MSP) razmatra smanjenje plata za udaljene radnike. MSP inače predstavljaju 99% svih preduzeća u EU.
Thorbjørn Fink, izvršni direktor kompanije Pleo, rekao je za Euronews Business da će kompanije “biti fokusirane na smanjenje troškova tokom 2024. godine”.
“Naš izvještaj pokazuje da 1 od 4 ispitanika ovo vidi kao temu za 2024. godinu”, dodao je. “Ali odakle će doći takve uštede, neizvjesno je. Neki od ispitanika, njih oko 20% pominju smanjenje plata radnika na daljinu kao način za smanjenje troškova”.
Fink je takođe napomenuo da bi mnoge od anketiranih kompanija mogle poboljšati svoju svijest o sopstvenom finansijskom zdravlju i “stegnuti kaiš” na druge načine koji ne uključuju smanjenje plata radnika na daljinu.
“Neke kompanije se zapravo zalažu za više prakse rada na daljinu kako bi smanjile troškove kancelarija i poslovnog prostora”, rekao je on, dodajući da je od suštinskog značaja da ova mala i srednja preduzeća dobiju “precizan pregled načina na koji se potrošnja dešava i donose odluke zasnovane na podacima”.
Euronews Business se obratio kancelariji evropskog komesara za poslove i socijalna prava Nikolasa Šmita kako bi pitao o bilo kakvim širim implikacijama takvog poteza, ali nije odmah dobio odgovor.
Kako bi smanjenje plata udaljenih radnika uticalo na evropsko tržište rada?
Ideja da se radnicima na daljinu plaća manje nije nova, ali debata je i dalje u toku, a jedna strana tvrdi da nedostatak putovanja na posao i sloboda udaljenih radnika da žive gdje žele može rezultirati jeftinijim računima od onih koji rade na licu mjesta.
Drugi kažu da su radnici na daljinu jednako produktivni kao i njihove kolege na licu mjesta i čak smanjuju troškove za poslodavce, pa bi njihov rad trebao biti jednako nadoknađen.
Holandska multinacionalna konsultantska firma za ljudske resurse Randstad rekla je za Euronews Business da je veoma važno da se prema svim zaposlenima odnosimo ravnopravno, bez obzira na njihovu lokaciju.
“Moramo se pobrinuti da stvorimo jednake uslove za sve, gdje se svi radnici tretiraju na pravičan način kako bi se postigli bolji rezultati i za pojedince i za organizacije”, kažu iz kompanije.
Mnogi poslovni lideri su glasno izrazili prezir prema radu od kuće. Britanski poslovni magnat Lord Alan Šugar, poznat po svom stavu protiv rada od kuće, rekao je još 2022. da bi oni koji rade na daljinu trebalo da budu manje plaćeni. Drugi izvršni direktori su takođe bili vrlo otvoreni o lošim stranama rada na daljinu, a izvršni direktor Goldman Sachsa, Dejvid Solomon je to nazvao “aberacijom”.
Tehnološki gigant IBM nedavno je pozvao menadžere da se vrate u kancelarije ili napuste posao; Dell i SAP su naložili svojim zaposlenima da se vrate u poslovni prostor, barem djelimično; L’Oréal je odlučio da je petak u kancelariji obavezan dva puta mjesečno.
„U 2023. godini došlo je do porasta razgovora između zaposlenih i poslodavaca u vezi sa fleksibilnim radom i ova debata će se nastaviti do 2024.“, rekao je Randstad. „Naši podaci pokazuju da se sada očekuje da će više od trećine (35%) radnika biti u kancelariji više nego prije šest mjeseci, a nešto manje od polovine (41%) je prijavilo da je njihov poslodavac u prošlosti postao stroži u pogledu dolaska u kancelarije”
Kako sve više kompanija počinje gubiti poslove na daljinu, agencije za zapošljavanje upozoravaju da kompanije rizikuju da izgube najbolje zaposlene.
Prema najnovijem LinkedIn-ovom izvještaju ‘Globalno stanje udaljenog i hibridnog rada‘, potražnja za daljinskim radom od strane potencijalnih zaposlenih značajno je nadmašila rast ponude. Njihov izvještaj sproveden krajem 2023. sugeriše da 50% radnika preferira hibridne i udaljene radne pozicije od onih “na licu mjesta”.
I možda neće ugroziti svoju radnu poziciju. Prema Randstadu, mlađe generacije cijene ravnotežu između posla i privatnog života jednako visoko kao i platu i imaju snažnu želju za fleksibilnošću.
“Jasno je da neki poslodavci vraćaju zaposlene u kancelariju, ali postoji značajan rizik, jer ovaj pritisak može dovesti do toga da kompanije izgube radnike koji nijesu voljni da odustanu od fleksibilnosti”, rekla je firma. “Otkrili smo da bi više od trećine (37%) radnika razmislila o napuštanju posla kada bi se od njih tražilo da provode više vremena u kancelariji. Četvrtina njih (25%) je čak i postupila po ovom pitanju i dala otkaz jer poslodavac nije pružao fleksibilnost.”
Konsultantska kuća za ljudske resurse rekla je da bi „poslodavci trebalo da se pozabave fleksibilnošću na način koji promoviše kulturu, učinak i angažman“.
Uprkos velikom broju onih koji traže posao a koji odbijaju da naprave kompromis u vezi sa udaljenim pozicijama, poslodavci se povlače i okreću se hibridnim ponudama, kao svojevrsnom kompromisu između željene fleksibilnosti zaposlenih i cilja kompanije za fizičkim prisustvom zaposlenih.
U decembru 2023. taj omjer u SAD-u je bio relativno nizak, sa udaljenim mogućnostima koje su iznosile jednu desetinu ukupnog broja pozicija i hibridnih uloga od 13%.
U Evropi je, međutim, taj omjer bio prilično visok: u Velikoj Britaniji 43% pozicija su bile hibridne opcije, dok ih je Francuska imala 31%. U Njemačkoj je 31% poslova objavljenih na LinkedIn-u oglašeno kao hibridne pozicije.
U međuvremenu, udaljene radne pozicije primaju skoro pet puta veći udio prijava u odnosu na dostupne poslove, prema platformi društvenih medija usmjerenoj na poslovanje.
