Bankarski krizni fond je pun: Prikupljeno 78 milijardi eura
Kontroverzni fond banaka EU za sprečavanje krize dostigao je predviđeni kapacitet od 78 milijardi eura, što znači da zajmodavci neće morati da plaćaju dalje godišnje doprinose, objavio je visoki zvaničnik Jedinstvenog rezolucionog odbora (SRB) koji upravlja ovim rezervacionim mehanizmom.
Jedinstveni fond za rješavanje problema osmišljen je tako da izbjegne spasavanje finansijskog sistema poreskih obveznika kao što se desilo 2008. godine – a banke u eurozoni su kolektivno davale deset milijardi eura svake godine sve dok ne dosegne nivo jednak 1% bankarskih depozita.
Fond je “dostigao ciljni nivo”, rekao je Dominique Laboureix, koji predsjedava SRB-om, na konferenciji u Briselu. “SRB neće izdavati zahtjev za doprinose za ovu tekuću godinu”.
Italija još nije ratifikovala sporazum koji je namijenjen za jačanje fonda privatnog sektora sa dodatnih 68 milijardi eura javnog novca, za šta je Laboureix rekao novinarima da je “šteta”.
Iako je fond popunjen planiranim novcem, može se ispostaviti da to nije dovoljno.
„Ovim se možemo pozabaviti ogromnom većinom potencijalnih slučajeva“, rekao je Laboureix. Ipak, najveće banke – one kao što su Deutsche Bank i Santander, čiji bi kolaps mogao srušiti globalni finansijski sistem – možda će morati da „zatraže nešto više“ od raspoloživih 145 milijardi eura ako prođu kroz krizu, rekao je on.
Prošle godine, švajcarska centralna banka morala je da ponudi kreditnu liniju problematičnom Credit Suisse-u od oko 100 milijardi švajcarskih franaka (106 milijardi eura), a čak je i srednji španski zajmodavac Banco Popular imao obaveze od oko 150 milijardi eura kada ga je SRB spasio od kolapsa 2017.
To što se mora platiti za fond EU pokazalo se razumljivo nepopularnim među bankama bloka, od kojih su mnoge pokušale osporiti finansijske zahtjeve na sudu.
Ali Laboureix je rekao da je “veoma zadovoljan” odlukom sudova EU u decembru kojom su poništeni zahtjevi iz 2021. poslati Credit Agricole i Societe Generale, napominjući da se presude odnose na format, a ne na sadržaj.
„Sud nam je rekao da isti iznos preformulišemo i bolje opravdamo“, rekao je on, rekavši da sudska odluka ne predstavlja sveukupni rizik za fond. “Ovo nije ono što su bankari željeli imati… neće imati nikakav rabat.”
CB upozorio na naznake problema u imovini velikih banaka
Banke u eurozoni moraju biti na oprezu u neizvjesnom okruženju, poručila je predsjednica odbora za nadzor pri Evropskoj centralnoj banci (ECB), Claudia Buch, upozorivši na naznake problema u imovini velikih kreditora.
“Već su se pojavile jasne naznake da kvalitet imovine značajnih institucija počinje da se pogoršava”, rekla je Buch prema tekstu govora koji će održati na skupu u Kući eura u Briselu.
Ona je navela da se do kraja 2022. godine, udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima banaka gotovo neprekidno smanjivao, a od prošle godine ponovo je blago povećan, premda se zadržao na niskom nivou, prenosi SEEbiz.
U posljednje vrijeme, supervizija kreditnih rizika fokusirala se na “osjetljive sektore”, poput komercijalnih nekretnina, koji bilježi probleme zbog visokih troškova finansiranja i troškova gradnje.
Uzorak bankarskih kredita nekretninskim kompanijama implicira da bi podizanje troškova finansiranja moglo udvostručiti udio kredita za gubitaške kompanije na čak 26 odsto, izračunao je ECB u izvještaju objavljenom krajem prošle godine.
Banke su danas, prema riječima Buch, bolje kapitalizovane i otpornije nego što su bile prije deset godina, kada je osnovana bankarska unija.
Ona smatra da nema mjesta opuštanju.
“Strukturalne promjene u realnoj ekonomiji, novi rizici, digitalizacija i pojačana konkurencija, mogu predstavljati izazov za poslovne modele banaka”, objasnila je Buch.
Donedavni rast kamatnih stopa donio je bankama korist, povećavši njihovu dobit, što im pruža priliku da pojačaju otpornost izgradnjom kapitalnih rezervi i otporne IT infrastrukture.
Prije imenovanja na dužnost predsjednice odbora ECB u januaru ove godine, Buch je obavljala dužnost potpredsjednice Bundesbanke.