Plate u Crnoj Gori najmanje opterećene dažbinama u regionu
Crna Gora ima najniže dažbine na zarade u region zbog čega sada u Bosni i Hercegovini i Srbiji postoje zahtjevi poslodavačkih organizacija za smanjenje stopa.
Sa druge strane, u BiH je niži poreza na dobit, a u Srbiji je malo niža gornja stopa PDV-a.
Zavisno od visine plate, usljed visoke granice neoporezivog dijela, u Crnoj Gori ukupne dažbine za zaradu iznose od 23 do 38 odsto, u BiH su prosječno 42,5, a u Srbiji oko 45 odsto. Na ovo utiče i to što Crna Gora ima najveći neoporezivi dio zarade od 700 eura, u BiH iznosi od 250 do 400 eura, a u Srbiji je 213 eura.
Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori je progresivna i iznosi od 9 do 15 odsto, dok je u Srbiji nominalno 15 odsto sa mogućnošću više određenih povoljnosti, a u oba entiteta BiH je 10 odsto.
U Crnoj Gori postoje dvije stope PDV-a, od 7 i 21 odsto, u BiH je jedinstvena stopa od 17 odsto, a u Srbiji su dvije, od 10 i 20 odsto.
Prije dvije godine Crna Gora je velikom reformom fiskalne politike nazvanom “Evropa sad” ukinula plaćanje zdravstvenog osiguranja, koje je do tada iznosilo 10,5 odsto bruto zarade, kao i poreza na zarade do 700 eura bruto iznosa. To je uticalo na rast neto zarada zaposlenih za oko 20 odsto, ali i smanjenje troškova poslodavca.
Istovremeno je uvedeno i progresivno oporezivanje dobiti, tako da dotadašnja jedinstvena stopa od 9 odsto sada važi na dobit nižu od 100 hiljada eura. Na dio dobiti od tog iznosa do milion i po eura, računa se poreska stopa od 12 odsto, a na iznos preko milion i po država dobija 15 odsto.
Na primjer, sada na prosječnu neto zaradu od 800 eura, ukupni porezi i doprinosi iznose 230 eura, a ranije su bili 510 eura.
Generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Raško Konjević kaže da je poreski sistem važan segmet ekonomske politike, a da poreska politika treba da doprinese stvaranju konkurentnog i predvidljivog poslovnog ambijenta.
“Za investitore i privredu predvidljivost poreske politike je i važnije od visine stopa, a svaka njena izmjena treba da bude rezultat širokih konsultacija sa privatnim sektorom. Ako svaka vlada koja dođe mijenja suštinu poreske politike, onda je to loša poruka za privredu i investitore koji žele da ulažu u Crnu Goru”, kazao je Konjević.
On navodi da je Crna Gora napravila iskorak 2021. smanjenjem opterećenja po osnovu rada, što je pozitivno uticalo i na prihode i na smanjenje sive ekonomije u tom segmentu.
“Danas su ta opterećenja najniža u regionu i Crna Gora je sigurno konkurentnija od Srbije i Bosne i Hercegovine. Da niži porezi daju bolje rezultate kroz proširenje poreske baze, potvrđeno je upravo ovom reformom i vlade bi i u drugim segmentima poreske politike to trebalo da imaju u vidu. Građenje optimalne i efikasne javne uprave i što niži porezi siguran su ambijent za ekonomski napredak. Uzimanjem manje novca od privrede, taj novac ide u ulaganja kojima se stvara nova vrijednost”, naglasio je Konjević.
Razmisliti o snižavanju poreza na dobit
On, ipak, smatra da je uvođenje progresivnog oporezivanja sa 9, 12 i 15 odsto značajno uvećanje.
“Treba razmišljati da se ove stope vrate na jedinstveno stopu od 9 odsto, što bi Crnu Goru moglo regionalno pozicionirati kao lidera u konkurentnosti poreskog sistema”, kaže generalni sekretar CUP-a.
U Crnoj Gori postoje dvije stope PDV-a, od 7 i 21 odsto. Veća je sa 19 na 21 odsto povećana 2018. godine.
Konjević kaže da vjeruje da se ne razmišlja o povećanju stopa PDV-a jer bi to bilo loše.
“Ne treba gubiti iz vida da je ta stopa iznosila 17 odsto kada smo ušli u sistem PDV-a i da je dva puta povećavana. Privreda ovu stopu ocjenjuje umjereno visokom i da imamo efikasnu i administraciju koja nije opterećena nepotrebnim zapošljavanjima imalo bi prostora da se ova stopa vrati na jedan od prethodnih nivoa, što bi svakako pozitivno uticali na konkurentnost ekonomije”.
Visoki parafiskalni nameti i opštinske dažbine
U posljednjem istraživanju poslovnog ambijenta koji je radila Privredna komora Crne Gore u martu 2023. ocjena privrede o poslovnom ambijentu je lošija nego 2019. godine usljed nepovoljnih kretanja – inflacije, energetske krize, kovida…
U CUP-u smatraju da se uslovi poslovanja ne ogledaju samo kroz stope glavnih poreza.
“Iako su napravljeni pomaci kod poreza i doprinosa na zarade i dalje su visoke akcize i mnogi parafiskaliteti. Lokalne naknade, komunalne takse, naknade izvršiteljima, stope poreza na nepokretnosti koje su lokalni prihodi su izrazito visoki i to negativno utiče i na poslovni ambijent i na konkurentnost ekonomije. Ukoliko nova Vlada bude usmjerena na optimizaciju, profesionalizaciju i povećanje efikasnosti državne uprave, kao i na smanjenje nekih poreza i raznih parafiskaliteta, poreski sistem bi mogao da se dodatno gradi u cilju svoje regionalne konkurentnosti. Formula za uspjeh rekao bih da je jasna. Efikasna uprava, niži porezi i široka poreska disciplina će uvijek dati rezultate. Da niži porezi daju dugoročno bolje rezultate najbolji je primjer smanjenja opterećenja po osnovu rada”, kazao je Konjević.
Opširnije na portalu Vijesti
