“Ne učite programiranje”: Šef Nvidije savjetuje drugačiji put u karijeri

Nvidia, kompanija za grafičke kartice koja je u međuvremenu postala AI gigant, pridružila se klubu firmi vrijednosti veće od bilion američkih dolara.

Njen osnivač i izvršni direktor, Jensen Huang, sada je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, s neto vrijednošću od blizu 70 milijardi američkih dolara, i onaj koji je najpozvaniji da govori o budućnosti koju u velikoj mjeri trasira njegova kompanija.

Huang je bio jedan od glavnih gostiju na samitu “Svjetske vlade” u Dubaiju, koji je završen prije nekoliko dana. Na događaju je opširno govorio o budućnosti svijeta u novoj stvarnosti vještačke inteligencije, uključujući uticaj koji će ona imati na naše karijere.

Prema Jensenu, mantra učenja kodiranja ili podučavanja vaše djece kako da programiraju ili čak nastaviti karijeru u informatici, koja je bila tako dominantna u posljednjih 10 do 15 godina, sada je deplasirana.

Već si programer

Možda pomalo paradoksalno, nedavna dostignuća IT industrije dovode je do toga da se automatizacija podrazumijeva, čime se dugoročno smanjuje potreba za tehnološkim stručnjacima i broj tehnoloških poslova.

Evo šta je Nvidijin izvršni direktor rekao o tome:

“Tokom posljednjih 10, 15 godina, skoro svako ko sjedi na ovakvoj bini rekao bi vam da je od vitalnog značaja da vaša djeca uče informatiku. Da svako treba da nauči kako da programira. A u stvari, gotovo je upravo suprotno.

Naš posao je da stvorimo računarsku tehnologiju tako da niko ne mora da programira i da je programski jezik ljudski jezik. Svi na svijetu su sada programeri.

Ovo je čudo vještačke inteligencije.”

Budućnost ljudskog rada, prema njegovim riječima, u specifičnom je domenu ekspertize – granama nauke, proizvodnje, poljoprivrede, građevinarstva, obrazovanja, inženjeringa i tako dalje.

“Razumijevanje izazova i zatim korišćenje autonomno inteligentne tehnologije koje nam pomažu u pružanju rješenja, bez potrebe da trošimo mjesece ili godine na ručno razvijanje potrebnog softvera. Za većinu nas je irelevantno kako je određeno rješenje predviđeno. Naučili smo, ili nam je savjetovano da naučimo, kako da kodiramo, jer je to bio jedini način na koji su ljudi mogli komunicirati s kompjuterima”, naveo je.

Ako ste htjeli da mašina nešto uradi, morali ste da znate kako da razgovarate sa njom u njenom visoko tehničkom programskom jeziku (ili, tipičnije, barem nekoliko njih).

Ali brzi uspon AI obećava da će ove vještine učiniti zastarjelim za većinu ljudi osim onih koji dizajniraju i održavaju sisteme od kojih ćemo mi ostali zavisiti, dodao je Huang.

Već je dokazano da je to moguće, s ranim eksperimentima koji su pokazali da bi posao koji bi obično obavljao tim ljudi tokom nekoliko sedmica mogao obaviti AI za samo nekoliko minuta.

“Nijesmo još tamo, naravno, ali smo na brzoj putanji koja bi mogla poremetiti vaše planove tehnološke karijere u roku od samo nekoliko godina. Mnogo je smislenije specijalizirati se za određenu industriju ili profesiju kako biste razumjeli njene probleme ili moguće puteve budućeg poboljšanja kako biste znali šta tražiti od AI. Jer, dok vještačka inteligencija može smisliti bilo koji broj ideja, ona ne može znati mnogo o stvarnosti vašeg rada, osim informacija koje mu dajete. Zbog toga je vaša stručnost u ovoj stvari toliko važna kako biste mogli postavljati prava pitanja i ona vam može pružiti najbolje moguće odgovore”, kazao je Huang.

“Izaberite svoj pravac”

“Moram reći da mi je opšti savjet ‘učiti programiranje’ uvijek bio pogrešan. To je zato što svi imamo vrlo ograničenu količinu vremena, i ako ga potrošimo na jednu stvar, automatski ga ne možemo uložiti u nešto drugo. I, realno, koliko nas može biti sjajno u programiranju? Čak i ako zanemarimo čistu raznolikost onoga što to zapravo može značiti”, naveo je.

Kao i sa ljudskim jezicima, da biste bili dobri u korišćenju bilo kojeg kompjuterskog jezika, morate ga uvježbati i vremenom stalno nadograđivati ​​svoje vještine.

Površno gledano, „učenje kodiranja“ može vam dati neko osnovno razumijevanje o tome kako tjeranje računara da rade funkcioniše, ali malo više od toga osim ako nijeste stalno izloženi tome. Čak i u domenu programiranja, postoje beskrajne mogućnosti i specijalnosti kojima se možete baviti.

Dakle, “programiranje” kao takvo je izuzetno širok pojam koji je sam po sebi zaista prazan. Programiranje šta? Kako? Zašto? Za koga? U kojoj skali?

Djecu bi, možda, trebalo poučavati osnovama informatike, slično kao što ih uče ljudsku biologiju, iako većina nas nikada neće biti doktori ili naučnici. Osnovno razumijevanje o tome kako kompjuteri pokreću budući rad sa AI-om je svakako vrijedno.

Ali samo oni koji sebe vide da rade kao kompjuterski inženjeri trebalo bi da se bave određenim vještinama, a mi ostali da budemo usmjereni na ono što nam je strast i/ili predispozicija, jer to povećava naše šanse da budemo zaista dobri u tome.

Dakle, nemojte učiti da kodirate – naučite da budete odlični u nečemu korisnom, šta god to bilo. AI će uvijek biti tu da vam pomogne, poruka je Huanga.