Globalni porez na milijardere opet je na dnevnom redu: Hoće li se to ikada dogoditi?
Finansijski zvaničnici iz najvećih svjetskih ekonomija započeli su ove sedmice razgovore o uvođenju globalnog minimalnog poreza za milijardere.
Predstavnici zemalja G20 razgovarali su o predlogu na samitu u Sao Paulu u Brazilu, dvije godine nakon što je značajan sporazum pokazao da svijet može djelovati zajedno u određivanju minimalne poreske stope od 15% za multinacionalne kompanije.
Prema podacima Poreske opservatorije EU, superbogati u velikim zemljama plaćaju daleko manji udio svog prihoda u porezima od običnih ljudi. I njihovo bogatstvo se jedva oporezuje, po efektivnim stopama od samo 0%-0,5%.
Prakse u rasponu od ilegalne utaje poreza do iskorišćavanja rupa u poreskim sistemima ili jednostavnog preseljenja u zemlje sa nižim stopama, lišavaju vlade očajnički potrebnog prihoda u vrijeme rastućih dugova.
„Progresivno oporezivanje je ključni stub demokratskih društava“, rekao je Gabrijel Zakmen, direktor istraživačke grupe koju podržava EU, liderima na samitu koji je završen u četvrtak. Trenutni svjetski splet poreskih režima ne uspijeva da „na pravi način oporezuje pojedince sa najvećom sposobnošću da plate porez“, dodao je on.
Slično, u prošlomjesečnom izvještaju Oxfama stoji da “u zemljama uključujući Brazil, Francusku, Italiju, UK i SAD, superbogati plaćaju efektivnu poresku stopu nižu od prosječnog radnika”.
Skoro 80% svjetskih milijardera živi u zemljama G20, prema podacima ove dobrotvorne organizacije.
Poreska opservatorija EU predložila je, među nekoliko ranih ideja, da se postavi minimalni globalni porez od 2% na neto bogatstvo milijardera – to jest, vrijednost njihove imovine nakon što im se oduzmu dugovi – za koju procjenjuje da bi mogao generisati 250 milijardi dolara godišnje.
To je ekvivalentno polovini dodatnih sredstava potrebnih afričkim zemljama svake godine za prelazak na čistije izvore energije, prema izvještaju objavljenom u novembru 2022. od strane Nezavisne grupe stručnjaka visokog nivoa za klimatske finansije.
Milijarderi koji već plaćaju 2% ne bi bili dodatno oporezovani, prema predlogu.
Postizanje sporazuma između G20, koja uključuje Sjedinjene Države, Evropsku uniju, Kinu, Indiju, Brazil, Saudijsku Arabiju i Argentinu između ostalih, biće teško i moglo bi potrajati jako dugo.
“Ovo je samo početak puta. Pregovori o minimalnom porezu na korporacije trajali su godinama”, rekao je za CNN Kventin Parinelo, viši savjetnik za politiku u Poreskoj opservatoriji EU.
“Ali međunarodni sporazum je u to vrijeme izgledao utopijski, a sada ga imamo – tako da postoji presedan”, dodao je.
Parinelo je rekao da su super-bogati bili u mogućnosti da sakriju svoj novac i izbjegnu plaćanje velikih poreza tako što su ga, na primjer, premještali u holding kompanije, trust fondove ili ga koristili kao kolateral za kredite.
Praktične glavobolje
Globalni minimalni porez na milijardere bio bi složeniji za implementaciju od onog uvedenog za korporacije, kaže Arun Advani, profesor ekonomije na Univerzitetu Warwick.
Multinacionalne kompanije imaju sjedište u više zemalja, rekao je on za CNN, što olakšava određivanje koje vlade treba da zahtijevaju plaćanje poreza i stoga procijene da li je neka firma platila globalnu minimalnu stopu. Nasuprot tome, milijarderi su često mobilniji, pa je manje jasno koje bi vlasti trebalo da iskoriste njihovo bogatstvo.
“Nije sasvim očigledno gdje ćete ih naći. Mogli bi reći ‘Provešću dosta vremena idući u pozorište u Londonu. Provešću dosta vremena u Njujorku u kupovini. Biću dosta vremena na svojoj jahti… ali želim da moj porez bude baziran u nekoj vrlo specifičnoj zemlji.’”, kazao je Advani.
Pojedinci takođe imaju tendenciju da plaćaju veći broj poreza od kompanija, rekao je Advani, kao što su porezi na dohodak, kapitalnu dobit i doprinose za socijalno osiguranje.
“Usklađivanje svih tih stvari na međunarodnom planu je prilično teška stvar”, upozorio je.
