Medijalna plata je bolji pokazatelj od prosječne: Iz Monstata objasnili zašto je ne računaju

Statističke ustanove regiona, ali i šire, redovno objavljuju podatke o takozvanoj medijalnoj zaradi, u okviru svojih istraživanja o platama na nacionalnom nivou, dok crnogorska statistika i dalje ima samo prosječnu, u neto i bruto iznosu.

Domaći portali svakog mjeseca prenose najnoviji iznos prosječne neto plate nakon što ga objavi Uprava za statistiku Monstat, što redovno rezultira lavinom komentara, najčešće s opaskom da je iznos nerealno visok. Prema posljednjim podacima, prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosi 819 eura. Medijalnu platu, međutim, Monstat još ne računa a pitali smo ih zašto.

Prvo da objasnimo: osnovna razlika između prosječne i medijalne plate je u načinu obračuna ali i podataka koji se obrađuju. Prosječna plata računa se tako što se masa isplaćenih zarada (u mjesecu, godini…) podijeli sa brojem zaposlenih na kraju određenog perioda.

Medijalna neto plata, s druge strane, predstavlja iznos u odnosu na koji je 50% zaposlenih imalo manju platu od prosječne, dok je preostalih 50% zaposlenih imalo više. Odnos te dvije grupe predstavlja medijalnu platu koja, zavisno od strukture, može biti značajno niža od prosječne i predstavlja realniju sliku o zaradi na nacionalnom nivou.

Na pitanje zašto ne računaju medijalnu platu, Monstat je portalu Investitor.me poslao sljedeći odgovor:

“Uprava za statistiku nije u mogućnosti da na osnovu postojećeg istraživanja izračuna medijalnu zaradu. Mjesečno istraživanje o zaradama je koncipirano tako da izvještajne jedinice dostavljaju zbirno sumu svih isplaćenih zarada za zaposlene koji su u referentnom periodu primili zaradu, a da bi bilo moguće izračunati medijalnu zaradu potrebno je imati podatke na individualnom nivou tj. podatke o pojedinačnoj zaradi svakog zaposlenog”.

Monstat, kako su naveli, “i dalje analizira mogućnost korišćenja administrativnog izvora podataka sa ciljem sagledavanja mogućnosti njegovog korišćenja za proizvodnju statistike zarada”.

“Ukoliko ovaj izvor zadovolji statističke kriterijume, pored proizvodnje prosječne zarade može poslužiti i za izračunavanje medijalne zarade”, kazali su.

Strategijom razvoja zvanične statistike za period od 2024 – 2028. godine, kako su dodali, utvrđeni su razvojni pravci i ciljevi zvanične statistike Crne Gore.

“Jedan od operativnih ciljeva je kreiranje novih izvora podataka za proizvodnju zvanične statistike. Korišćenje novih izvora podataka, zahtijeva razvijanje novih metoda u prikupljanju, obradi, analizi podataka kako bi se garantovao kvalitet u skladu sa principima Kodeksa prakse evropske statistike. Kako bi se smanjili troškovi proizvodnje rezultata zvanične statistike i opterećenost privrednih subjekata i građana u dostavljanju podataka putem anketa, posebna pažnja je posvećena daljem korišćenju izvora podataka koji su u posjedu organa državne uprave u proizvodnji zvanične statistike”, objasnili su iz Monstata.

Ističu da je, u cilju većeg korišćenja administrativnih podataka, uspostavljena saradnja sa drugim institucijama i kontinuirano se analiziraju njihove baze podataka radi provjere obuhvata i sagledavanja mogućnosti korišćenja administrativnih izvora za proizvodnju rezultata zvanične statistike.

“Prelazak na novi izvor prikupljanja podataka ili metode prikupljanja podataka je moguć samo onda kada taj izvor zadovoljava kvalitet u skladu sa principima Kodeksa prakse evropske statistike. Jedan od principa Kodeksa prakse evropske statistike je i Pravovremenost i tačnost (poštovanje najavljenih datuma/rokova objavljivanja podataka). Analiza drugih izvora za proizvodnju podatka o prosječnoj i medijalnoj zaradi, pokazala je da drugi izvori trenutno ne mogu ispuniti blagovremenu objavu ovih podataka u odnosu na to kad korisnici očekuju njihovu raspoloživost/dostupnost tako da još uvijek nisu stečeni uslovi da se podaci ovog istraživanja prikupljaju na drugi način”, kazali su iz crnogorske kuće statistike.

Kodeks prakse evropske statistike predstavlja osnovu za uspostavljanje jedinstvenog okvira kvaliteta za zvanični statistički sistem i zasnovan je na principima koji pokrivaju institucionalno okruženje, statističke procese i statističke proizvode, odgovorili su iz Monstata na pitanje da li ovaj parametar smatraju relevantnim za stručnu i laičku javnost.

“Jedan od principa Kodeksa prakse evropske statistike kojeg se Uprava za statistiku pridržava, a koji se odnosi na statističke rezultate je i Relevantnost. Ovaj princip se odnosi na to da raspoložive statistike moraju zadovoljavati potrebe korisnika. Primjenjuju se postupci kojima se dobijaju povratne informacije od korisnika, prati se relevantnost i praktična korisnost postojeće statistike u cilju zadovoljenja potreba korisnika i dobijaju se informacije o njihovim novonastalim potrebama. Teži se inovacijama koje bi doprinijele stalnom unapređenju statističkih rezultata”, naveli su iz Monstata.