Da li su dani Hongkonga kao globalnog poslovnog centra prošli?

U Hongkongu se pojavila nova šala: lokalno stanovništvo ruga se svom gradu jer je izgubio status miljenika globalne prijestonice. Kako se neko našalio, to je najnovije mjesto svjetske baštine UNESCO-a.

Strogi zakon o bezbjednosti – član 23 – koji je stupio na snagu tokom vikenda – samo je obnovio osnovne zabrinutosti.

Vlasti kažu da će zaštititi grad i osigurati stabilnost, dok su kritičari zabrinuti da će nove, strože mjere ušutkati sve diskusije suđenjima iza zatvorenih vrata i doživotnim zatvorskim kaznama za široko definisana krivična djela – od pobune do izdaje.

Nova regulativa dolazi u vrijeme kada su “željezni stisak” Pekinga i tenzije između SAD-a i Kine već otjerale strane investitore koji sada imaju maksimu “Bilo gdje osim Kine”, kaže Chan, geodet za nekretnine, koji nije želio da otkrije svoje puno ime.

„Hongkong se smatrao drugačijim od Kine, tako da su investitori i dalje mogli da ulažu ovdje – ali sada više ne“, kaže on.

Član 23. i još toga

Naglasak na nacionalnoj sigurnosti i opasnosti koju predstavljaju “strane sile” – što je aktuelna tema u zakonodavstvu i nedavnoj politici Pekinga – podiže ulog za strani kapital i preduzeća koja posluju u ovom gradu.

“Poslovanje je bilo užasno u protekle dvije godine i nije bilo nikakvog većeg posla”, kaže Tse, koji radi za kinesku državnu banku. Rekao je da je njegova kompanija otpustila 10% radnika u junu i još 5% samo prošle sedmice. “Niko ne zna kada će doći na red.”

Iako je prerano procjenjivati ​​rizike člana 23 za preduzeća, to bi moglo dovesti do većih troškova usklađenosti zbog njegovog “širokog teksta” i “teških posljedica kršenja”, kaže Johanes Hak, predsjednik Njemačke komore Commerce.

Vlada Hongkonga je rekla za BBC u saopštenju da će član 23 učiniti da grad “napreduje od stabilnosti do prosperiteta” i da neće uticati na “normalne” poslove. Takođe je rečeno da je “nečuveno” izdvajati Hongkong kada i druge zemlje imaju zakone o bezbjednosti.

Član 23, odredba koja proširuje zakone o nacionalnoj bezbjednosti koje je Kina nametnula 2020. godine, dolazi u trenutku kada gradska administracija pokušava uvjeriti svijet da to neće ugroziti finansijski tempo.

Opšta privredna komora Hongkonga tvrdila je da će to “učiniti Hong Kong sigurnijom destinacijom za domaća i strana preduzeća i profesionalce” koji posluju u gradu, dok je izvršni direktor Hongkonga Džon Li odbacio kao “smiješnu” ideju da je administraciji samo stalo o nacionalnoj bezbjednosti, nazivajući takve zabrinutosti oblikom “mekog otpora”.

Ekonomija Hongkonga se potresa od gušenja Pekinga od prodemokratskih protesta 2019. i oštre politike nultog kovida. Najam komercijalnih i maloprodajnih prostora od tada je opao, ostavljajući poslovne zgrade i izloge praznim. Manje je i turista – prošlogodišnji dolasci su bili samo 60% od cifre prije pandemije.

Vrijednost indeksa Hang Seng – krunskog dragulja Hongkonga – pala je više od 40% od 2019. Indija ga je pretekla u januaru i postala četvrta po veličini svjetska berza. Singapur se pojavio kao čvrst regionalni rival za finansije. Globalne banke otpuštaju ljude fokusirane na Hongkong i Kinu, ukazujući na spor rast i pad povjerenja investitora u tu regiju.

Uslijedio je egzodus kapitala i ljudi, a bivši šef kompanije Morgan Stanley Asia nedavno je u novinskoj kolumni izjavio da je sa “Hongkongom gotovo”. Veteran investitor Lam Jat-ming napisao je u jednom ekonomskom časopisu da bi investitori trebalio da “cijene svoje živote i distanciraju se od dionica u Hongkongu”.

“Spoljna percepcija Hongkonga se promijenila”, kaže Hak.

“Iako se grad još izrazito razlikuje od kopna, fokus na sigurnost može poremetiri tu razliku u glavama ljudi”, dodao je.

Jedna zemlja, dva sistema

Bivšom britanskom kolonijom upravlja se po principu “jedna zemlja, dva sistema” od njenog povratka u Kinu 1997. godine. Peking je obećao da će Hongkong uživati ​​građanske slobode pola vijeka.

Ali kritičari kažu da je Kina odustala od dogovora, ugušivši prodemokratske proteste i nametnuvši zakon o nacionalnoj sigurnosti (NSL) 2020. prema kojem je više od 260 ljudi, uključujući bivše zakonodavce, uhapšeno. Vlasti brane taj postupak, govoreći da je on označio tranziciju od “haosa do upravljanja”.

Lokalni zakon o bezbjednosti, zacrtan u mini ustavu grada, uvijek je bio u fokusu. Prvi pokušaj promjene 2003. propao je nakon što je pola miliona ljudi izašlo na ulice, buneći se protiv toga. Ovaj put, član 23 je donesen manje od dvije sedmice nakon što je podnesen.

Kako je jedan slučaj promijenio sve

“Pod Si Đinpingom, Kina pridaje apsolutni značaj nacionalnoj bezbjednosti – a status Hong Konga kao slobodne teritorije i društva i međunarodnog prolaza je na drugom mjestu”, kaže Kennet Čan, politikolog sa baptističkog univerziteta u Hong Kongu.

Dodaje da je “slučaj Džimija Laija” uticao na reputaciju Hongkonga kao međunarodnog finansijskog centra. On kaže da je hapšenje Laija, bivšeg medijskog mogula, doveo do “buđenja međunarodne zajednice”.

“Zakon o nacionalnoj sigurnosti nema ograničenja. Lična sigurnost, prava privatne svojine i individualna imovina više nijesu zagarantovani”, dodaje Čan.

Nakon što je policija izvršila raciju u novinama Apple Daily, koji kontroliše Lai, 2021. godine, trgovina njegovom kompanijom je obustavljena i uklonjena je sa berze već sljedeće godine. Ovaj 76-godišnji tajkun, kome se sada sudi, iza rešetaka je tri godine, a njegova imovina vrijedna 500 miliona HK$ (64 miliona dolara) je zamrznuta.

Sistem običajnog prava u Hongkongu, koji podupire formalnu vladavinu prava, bio je pod lupom nakon suđenja prodemokratskim demonstrantima. No, gradsko pravosuđe se smatra nezavisnim, barem u komercijalnim pitanjima, iako kritičari brinu da Li sada može birati sudije koji se bave predmetima nacionalne sigurnosti.

Prema takvim sigurnosnim zakonima, kompanije u Hongkongu moraju usvojiti dodatne mjere za ublažavanje političkog rizika – baš kao i na kopnu, kaže Čan.

„Niko ne može da shvati politički pravac, pa su velike kompanije počele da zapošljavaju političke konsultante da procijene rizike i izgrade političke veze. Sve su to novi troškovi, koji vode nižoj efikasnosti“, upozorio je on.

Ulagati ili ne

Grad ne treba zanemariti kao međunarodno finansijsko središte, kaže Kevin Cui, glavni ekonomista istraživačke firme Orientis.

On dodaje da Hongkong treba da iskoristi svoje prednosti – jednostavan poreski sistem sa niskim stopama i činjenicu da je to jedini kineski grad bez kontrole deviznog kursa. Hongkonški dolar je takođe vezan za američki dolar, što obezbeđuje finansijsku stabilnost.

„Čak i ako je Hongkong samo kineski grad, stranci žele da posluju sa Kinom“, kaže on.

Pa ipak, povjerenje u grad je poljuljano, ne samo zato što osjeća usporavanje kineske ekonomije, koju su pogodili dugovi i kriza na tržištu nekretnina. Kinesko kopno je i dalje najveći trgovinski partner grada i drugi po veličini izvor investicija. Polovina od 2.600 kompanija koje se nalaze na berzi u Hongkongu su iz kontinentalne Kine.

No, novo pravilo koje je Peking uveo prošle godine zahtijeva da kineske kompanije imaju službeno odobrenje za uvrštavanje u inostranstvu. To je proces učinilo daleko glomaznijim, rekao je bankar koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

“Možemo samo čekati jer nemamo pojma o napretku. Ako su kompanije uključene u osjetljive industrije kao što su bezbjednost podataka ili genetska tehnologija, proces će biti izuzetno spor”, rekao je.

Hongkong, koji je rangiran kao prvo mjesto za inicijalne javne ponude na berzi (IPO) u svijetu u sedam od posljednjih 15 godina, sada je na osmom mjestu, prema izvještajima industrije.

“Peking želi da privatne kompanije prikupljaju sredstva na međunarodnom nivou kako bi spasile ekonomiju, ali u isto vrijeme brine da te kompanije više neće biti pod njihovom kontrolom nakon izlaska na berzanski listing”, kaže bankar koji je želio ostati anoniman.

“Oni žele da sve kontrolišu, ali će to na kraju ubiti finansijsko tržište”, upozorio je.