EU signalizira kraj besplatnog novca za siromašnije zemlje

Evropska komisija staje na stranu grupe fiskalno konzervativnih vlada predvođene Njemačkom tako što se odupire zahtjevima da se javna potrošnja finansira kroz više zaduživanja – pored pokušaja da se dodaju uslovi stotinama milijardi eura koje daje najsiromašnijim zemljama Evropske unije.

U stvari, to signalizira kraj ere besplatnog novca – kada je ogroman fond bloka za oporavak nakon pandemije bio sastavljen od zajedničkog duga, a ne od nacionalnih doprinosa, i kada su fondovi EU za projekte poput novih puteva, bolnica i izvora obnovljive energije bile obilate uglavnom na zemlje istočne i južne Evrope, a da one ne moraju ništa da vrate.

Komisija, koja je zadužena za upravljanje sedmogodišnjim budžetom EU od 1,2 biliona eura, koji pretežno finansiraju njene članice, počinje razmišljati o verziji koja bi trebalo da počne 2028. Pitanja će doći do izražaja kada zemlje budu pregovarale o tome koliko novca se raspoređuje na različite programe. Komisija će iznijeti formalni prijedlog u ljeto 2025, koji će vlade morati jednoglasno odobriti prije kraja 2027. godine.

Dodatna komplikacija u ovom periodu je to što je od početka posljednjeg sedmogodišnjeg ciklusa EU stvorila svoj hitni fond za oporavak nakon pandemije u iznosu od 723 milijarde eura, koji se, po prvi put u istoriji bloka, zasnivao na udruživanju zaduživanja u ime 27 nacija, a ne iz doprinosa vlade.

Dok nekoliko zemalja EU ― uglavnom onih najstarijih članica ― žele da se ovaj instrument oporavka i otpornosti (RRF) replicira nakon njegovog isteka 2026. kako bi se stvorio „investicioni fond“, Komisija se protivi, potvrdila su za Politico dvojica visokih zvaničnika Komisije koji su tražili anonimnost.

Da stvari budu još gore za neke siromašnije zemlje EU, Komisija želi da proširi model gotovine za reforme fonda za oporavak na svoju postojeću „kohezionu politiku“ — koja ima za cilj sužavanje jaza između bogatijih i siromašnijih regija i da čini oko četvrtine ukupnog budžeta.

To neće dobro proći.

“Neke zemlje će pokušati da oslabe uslovljenost reformama… to će vjerovatno biti jedna od teških tačaka u pregovorima,” rekla je Eulalia Rubio, istraživačica u istraživačkom centru Instituta Jacques Delors.

Politički osjetljiva tema

Izvršna vlast EU bježi od ideje o osnivanju takvog investicionog fonda – za finansiranje odbrane i zelene potrošnje u narednim godinama – zbog protivljenja fiskalno konzervativnih zemalja, uključujući Njemačku i Holandiju.

Ali zemlje sa višim nivoom duga strahuju da će odlaganje RRF-a ostaviti ogroman manjak u potrošnji za dugoročne projekte.

Iako Komisija ne daje konačnu riječ o tome kako će izgledati sljedeći budžet EU, njen prijedlog će poslužiti kao osnova za pregovore između članica. Najosjetljivije političke odluke — poput osnivanja novog investicionog fonda — u konačnom će zavisiti od ishoda evropskih izbora u junu i sastava nove izvršne vlasti.

Instrumenti za hitne slučajeve

Komisija smatra da se kohezioni fond može koristiti kao sredstvo za prisiljavanje vlada da sprovedu reforme o nizu pitanja ― uključujući penzije i demokratske standarde ― koja su godinama bila u pozadini.

Ovo bi označilo pomak od sadašnjeg modela, gdje se sredstva isplaćuju na osnovu dogovorenih kriterijuma, a ne kao šargarepa za postizanje specifičnih ciljeva.

To bi omogućilo Komisiji da nastavi da sprovodi svoje reforme u cijelom bloku bez preuzimanja novih dugova ili drastičnog povećanja budžeta.

Postoji značajno preklapanje između projekata koje finansira RRF i kohezionog fonda. Oba keš lonca dodjeljuju veliki dio novca siromašnijim zemljama, kao što su Portugal na zapadu ili Bugarska na istoku.

Ali zvaničnici ističu da postoje razlike između njih.

„Koheziono finansiranje mora imati dugoročni razvojni pristup; mora uključiti lokalne i regionalne partnere”, rekla je povjerenica EU za koheziju Elisa Ferreira odgovarajući na pitanje POLITICO-a. “Svi ovi elementi se ne nalaze nužno u instrumentima za hitne slučajeve” kao što je RRF.

Teška prodaja priče

Zvaničnici Komisije priznaju da će im biti teško da prodaju novi model kohezije siromašnijim zemljama članicama.

Jedan vladin zvaničnik rekao je da zemlje koje se trenutno bore da iskoriste koheziona sredstva teško da će pozdraviti stroža pravila i čvršću vezu s reformama.

Države članice žale se da ih brdo birokratije sprečava da se dokopaju svog dijela RRF gotovine ovakvog kakav sada jeste.

„Kada pitam aktere, kada pitam opštine, oni kažu da je teže dobiti novac u okviru RRF-a nego iz budžeta EU“, rekla je Margarida Marques, portugalska socijalistička zastupnica u Evropskom parlamentu.

Ali Rubio iz Instituta Jacques Delors sugeriše da bi siromašnije EU zemlje na kraju mogli imati malo uticaja u suprotstavljanju novim pravilima.

Potreba za iskašljavanjem svježeg novca za podsticanje rasta u zemljama koje čekaju da se pridruže – poput Ukrajine i država Zapadnog Balkana (među kojima je i Crna Gora, prim. Investitor.me) – i otplate duga nakon pandemije mogla bi potkopati napore za većim budžetom.

„Ako se zemlje članice plaše gubitka novca, mogu se suočiti sa situacijom u kojoj nemaju puno kapaciteta da traže isti novac bez obaveza“, rekla je ona.