Veliko pitanje: Hoće li nas korišćenje cloud usluga spriječiti u postizanju naših zelenih ciljeva?

Svaki dan na poslu šaljemo e-poštu, čuvamo dokumente, dodajemo brojeve u proračunske tabele. Izvan posla neodgovorno snimamo fotografije na telefonu. Ukratko, mi smo neprestani proizvođači podataka, ali koliko toga ikada izbrišete?

Predviđa se da ćemo do 2035. proizvoditi 2.000 zetabajta podataka. Jedan zetabajt jednak je trilionu gigabajta.

Da bismo to dodatno stavili u kontekst, da biste odštampali jedan zetabajt podataka, trebalo bi vam papira u vrijednosti od oko 20 triliona stabala. A na Zemlji postoji samo 3,5 triliona stabala.

U epizodi podkasta “Veliko pitanja” na Euronews Businessu, Met Haris, viši potpredsjednik i generalni direktor UK IMEA za Hewlett Packard Enterprise raspravlja o važnosti boljeg upravljanja našim poslovnim podacima.

Zašto je skladištenje u oblaku tako skupo?

Ko god je prvi pomislio na oblak, nazvao ga je nevjerovatno strateški.

Haris opisuje naš trenutni stav prema oblaku kao „spremnik za isparavanje u nebo“ – koncept da je to nefizičko skladište, koje lebdi oko nas. U stvari, svi vaši podaci su i dalje na hard disku, samo plaćate nekom drugom da ih čuva na svoj zaista veliki hard disk umjesto vas.

I dok je mogućnost pristupa vašim podacima s bilo kojeg mjesta na svijetu nevjerovatno pogodna i jednostavna, naš odnos prema njihovom naizgled beskrajnom obilju postaje problematičan.

U proteklih 10 godina, kompanije su prešle na Cloud-first sistem skladištenja, ne nužno zato što je to bila najbolja opcija za njih, već zato što su to radili svi ostali.

Ali sada su mnoga preduzeća otkrila da se bore s rastućim troškovima u oblaku, toliko da je u istraživanju koje je nedavno sproveo dokumentarni film “Clouded II”, koji je finansirao Hewlett Packard Enterprise, 47% ispitanika reklo da želi da se odmakne od korišćenja oblaka u narednoj godini.

Jedan od glavnih krivaca za ove rastuće troškove je jednostavno plaćanje više nego što vam je zaista potrebno.

Kao društvo, mi smo prirodno gomilači.

„U zavisnosti od izvještaja koje pogledate, godišnje, kupci i preduzeća za ove usluge troše između 150 i 200 milijardi dolara (140-187 miliona eura) godišnje“, objašnjava Met Haris.

„Koliko je rasipanje? Neki izvještaji bi rekli da imamo kupce koji kažu da je 30% njihovog računa u oblaku gubitak ili da ne znaju za šta se koristi. Čak i ako smo napola u pravu u tome, to je značajan i značajan broj”, istakao je.

Koliko oblak košta planetu?

Data centri koji se koriste za pohranjivanje svih naših fajlova zahtijevaju ogromnu količinu energije za rad. I nije u pitanju samo struja, njima su potrebne i velike količine vode za svoje rashladne sisteme.

Bilo je izvještaja u različitim dijelovima svijeta osjetljivim na sušu o tome da se farmeri moraju takmičiti s data centrima za vodu koju piju njihove životinje.

Teško je tačno kvantifikovati uticaj naše upotrebe oblaka na životnu sredinu, budući da emisije iz data centra enormno variraju zavisno od lokacije zbog temperature i pristupa čistoj energiji.

Pa šta je rješenje?

„Mislimo da je stvarno dobar trenutak za svaku organizaciju da preispita svoju strategiju u oblaku i krene od krajnjeg stanja i cilja“, kaže Met.

„Kao društvo, mi smo prirodno gomilači. Nama je udobnost u čuvanju stvari, to nam daje određeni stepen sigurnosti. Ako razmišljate o podacima i onome što mi kao preduzeća, kao potrošači čuvamo, da li su vam potrebne 32 kopije nečega što nije nužno od velike vrijednosti? Koliko dugo je potrebno čuvati tu informaciju? Istorijski smo čuvali stvari desetinama godina, decenijama, 50 godina. A realnost je da li te informacije zahtijevaju da ih i dalje držimo?”, upozorio je on.

Met takođe naglašava da bi kompanije trebalo da razmotre hibridnu strategiju za svoje skladištenje – birajući da neke stvari hostuju u oblaku, a druge kod sebe, lokalno.

Razmišljanje o tome koje podatke ne želite da budu na zajedničkom servisu i da imate veću kontrolu nad njegovom sigurnošću će diktirati šta treba biti pohranjeno u javnom oblaku, privatnom oblaku ili u prostorijama s ‘iskustvom poput oblaka’.

„Nemojte završiti u hibridnoj strategiji slučajno. Uradite to po planski”, preporučuje.

Posebno je važno da sada prilagodimo našu strategiju i uspostavimo bolje prakse izgradnje i upravljanja prije nego vještačka inteligencija (AI) postane široko rasprostranjena i potpuno integrisani dio naših života.

„Način na koji AI radi je čak i gladniji od našeg klasičnog skladištenja podataka i poslovnih opterećenja koji se danas nalaze u oblacima. Ako upotrijebite AI radna opterećenja u našim klasičnim modelima oblaka koje imamo danas, oni bi bili krajnje neefikasni. Dakle, ako nijesmo svjesni i savjesni kako gradimo, kako konzumiramo, šta brišemo a šta čuvamo, onda ćemo doći do nekih astronomskih cifara rasipanja, što je zaista zastrašujuće za sve nas“, dodaje Met.

Vrijeme je za proljeće? Ako to nećeš učiniti za planetu, barem uštedi sebe, poručio je.

Kompletan video razgovor s Metom Harisom pogledajte na sajtu Euronews Businessa.

Naslovna fotografija: Rivage, Unsplash