Kraj ere preduzetništva kakvu poznajemo

Nema sumnje da dolazimo do kraja kultne ere koja je dovela do ogromnog eksponencijalnog rasta preduzetništva.

Od milenijumskog procvata dotcom-a, uspjeh TV emisija kao što su Shark Tank, The Apprentice i Dragons’ Den, period je podstakao vojsku gladnih, željnih ljudi koji su uronili u rizik prepun izazova i ušli u oportunistički, uzbudljiv, stresan, ali nezavisan, svijet preduzetnika.

Sa više od 500 miliona preduzetnika i 150 miliona startupa širom svijeta, nalazimo se u vremenu koje je svjedočilo neviđenom usponu i evoluciji nezavisnog poslovanja i preduzetništva.

Sjećam se perioda odrastanja, kada većina ljudi nije znala spelovati riječ preduzetnik (na engleskom Entrepreneur, prim. Investitor.me). Kada sam bio tinejdžer, opisao bih sebe kao takav. Iako je zvučalo egzotično i cool, većina ljudi u to vrijeme nije razumjela ni šta sam radio ni vrijednost toga.

Ali danas su i moja tetka, moja sestrična, moja baka i moja nećakinja ponosni preduzetnici. Bez obzira na dob ili demografiju osobe, barijera za ulazak u poslovni svijet je značajno opala s porastom tehnologije, a preduzetništvo je doživjelo veliku popularnost i postalo je popularna riječ stoljeća.

Ali da li će se sve to promeniti sa porastom vještačke inteligencije?

Ljudska cijena prevelike pogodnosti

U moje vrijeme, biti preduzetnik značilo je da osoba mora da radi super naporno, često više nego bilo ko oko njega. Ko rano rani,  dvije sreće grabi. Idite kasno na spavanje, ustajte rano. Nikad ne skidajte fokus s posla. To su bile fraze mog vremena. Strast, odlučnost i otpornost bile su jedine stvari koje su mogle osigurati uspjeh u bilo kojoj oblasti.

Danas se čini da je biti preduzetnik lako kao da okrećete palčeve i kliknete (ili prevučete) na nekoliko dugmadi na aplikaciji na pametnom telefonu. Težak posao? Malo vjerovatno! Samo kliknite na prave postavke ili upite i ‘Voila!’ pustite mašinu da uradi težak posao!

Ljudi su rođeni sa anatomijom i građom da budu lovci, sakupljači, drvosječe, penjači i trkači. Bili smo blagoslovljeni što smo bili fizički aktivni i okretni. Nažalost, ljudska rasa je upravo prošla kroz čitav vijek menjanja tih manira da bi postala samozadovoljni pustinjaci vezani za radni sto i usluge dostave.

To će samo po sebi imati seizmičke promjene u čovječanstvu u narednim decenijama i vjekovima.

Da, AI može napisati disertaciju za vas i naručiti karte za koncert. Mašine će nesumnjivo učiniti život praktičnijim, smanjiti izgubljeno vrijeme i povećati efikasnost, ali šta će učiniti našem tijelu, našem umu i našoj psihi? Našu odlučnost i našu kognitivnu sposobnost treba svakodnevno izazivati ​​složenim fizičkim i mentalnim zadacima kako bismo se borili protiv starenja i demencije.

Čak i kod najosnovnijih zadataka u našim životima, kao što je vožnja s jednog mjesta na drugo, prepuštamo mašinama da to riješe. Kao što svi znamo kada se GPS signal izgubi, a da ne znamo rute u našem mozgu, mi smo izgubljeni. Ovo ne funkcioniše dobro ni u hitnim slučajevima ni za kognitivnu sposobnost i evoluciju našeg uma i psihe.

Možemo li biti nezavisni i slobodni mislioci kada tehnologija vodi toliki dio donošenja odluka?

Šta danas znači biti preduzetnik?

Da li je osoba zaista preduzetnik, kada sve što treba da uradi jeste klik na dugme, a ostalo je automatizovano? Ako je neko sam izgrado hardver, softver i automatizaciju, to je u mojim očima preduzetništvo. Ali ako je drugi stvorio mašinu i ti je koristiš, da li se možeš nazivati preduzetnikom?

Pošto sam producirao i režirao mnoge TV emisije koje istražuju i pozitivno izlažu naprednu tehnologiju i inovacije, jasno sam raspoložen za našu tehnološki nadopunjenu budućnost. Ali budimo iskreni prema sebi, mašine, automatizacija, roboti i kompjuteri, dok nam daju određene sposobnosti, oduzimaju mnoge prirodne ljudske funkcije koje su fundamentalne za kognitivne sposobnosti i potrebe ljudskog bića.

Prema novoj studiji, prekomjerna upotreba tehnologije ozbiljno oštećuje moždane sisteme koji povezuju emocionalnu obradu, pažnju i donošenje odluka. Nalazi povezuju preopterećenost tehnologijom sa anksioznošću, teškom depresijom i samoubistvom.

Ljudi se brinu da će nam roboti preuzeti poslove ili ih potpuno preuzeti, ali ja brinem da će ljudi generalno postati u nepovoljnijem položaju, ljenjiji, gluplji i nezdraviji, kao posljedica naprednih tehnologija.

Kao što je Gari Kasparov, prvi šahovski šampion koji je izgubio od mašine jednom rekao: “Trebaju nam bolji ljudi, a ne manje tehnologije”.

Gdje je pravo preduzetništvo kada se sve automatizuje i ostaje na osnivačima tih tehnologija?

Ljudi su vrlo prilagodljivi i inovativni, a mi ćemo se prilagoditi oštroj integraciji tehnologije i mašina u naš svijet, ali je od suštinske važnosti da ostanemo korak ispred mašina, da budemo u toku i da uvijek radimo na napornom poslu.

Ključ održive i uspješne budućnosti je osigurati da sinergizujemo i sinhronizujemo se s mašinama, te njegujemo naše prirodne sposobnosti, brusimo svoje snage, vježbamo svoja tijela i um, a ne postajemo samozadovoljni vanjskim tehnološkim sposobnostima i resursima.

Formula Tomasa Edisona “Genijalnost je 10 odsto inspiracije i 90 odsto znoja” i danas je tačna. Iako mašine na kraju obavljaju 90 ručnog rada, to ne znači da se možemo odmoriti na samo 10 odsto inspiracije.

Autor: Jonny Caplan, izvršni direktor Tech Talk Media & Impossible Media