Petak je neproduktivan: 5 razloga za prelazak na 4-dnevnu radnu sedmicu
Trideset odsto velikih američkih organizacija istražuje nove rasporede rada, kao što su četvorodnevne radne sedmice, pokazala je KPMG-ova anketa “Outlook Pulse Survey” za 2024. godinu. Nije iznenađujuće da koncept četvorodnevne radne nedjelje ponovo dobija zamah. Nedavno je i senator Berni Sanders uveo zakon kojim se uvodi radna sedmica od 32 sata, bez smanjenja plate.
Zatim, nekoliko dana kasnije, milijarderski finansijer Stiv Koen pojavio se na CNBC-jevom “Squawk Boxu” opisujući svoje ulaganje u golf startup ligu TGL. Koen vjeruje da “dolazi četvorodnevna radna sedmica”. S obzirom da sve više kompanija prelazi na taj raspored, logično je da će golf tereni petkom postati gušći. Čak i aktivnosti na planu zapošljavanja pokazuju dokaze ovog trenda. Iako je ukupan broj oglasa za posao koji oglašavaju četvorodnevnu radnu sedmicu i dalje nizak, taj se broj utrostručio u posljednjih nekoliko godina, prema podacima Indeeda.
Sa izgaranjem zaposlenih na vrhuncu svih vremena i organizacijama koje se bore da privuku i zadrže vrhunske radnike, fleksibilne opcije rada postaju sve popularnije. Forbes donosi pet uvjerljivih razloga zašto četvorodnevna radna sedmica postaje sve popularnija:
1. Zaposleni se opiru zahtjevima za povratak u kancelarije
Nakon godina uživanja u autonomiji i fleksibilnosti rada na daljinu, zaposleni se nerado vraćaju u kancelarije s punim radnim vremenom. U jednoj studiji firmi koje su zahtijevale povrat radnika, čak 42% njih doživljava veći nivo osipanja radne snage, a 29% se bori sa zapošljavanjem. Otpor povratku u kancelariju nije samo želja zaposlenih. Radnici troše vrijeme i novac putujući na posao i, u mnogim slučajevima, postaju manje produktivni. Prema istraživanju Univerziteta Stanford, iako su neki poslodavci tražili povratak na svih pet dana, više od polovine radnika se ne pridržava tom pravilu.
2. Petak je neproduktivan
Evidentno je da mnogi od nas rade puno manje petkom. U poređenju sa 2021. godinom, prosječan zaposleni petkom ide s posla sat ranije, prema analizi firme ActivTrak. U stvari, petkom popodne je najniža tačka produktivnosti zaposlenih na osnovu studije Texas A&M Univerziteta koja se bavi metrikom upotrebe računara. Osim toga, studija je otkrila da su ljudi napravili znatno više grešaka u kucanju popodne – posebno petkom. Kao rezultat toga, mnoge kompanije su uvele “petak bez sastanaka” ili “fleksibilni petak” kako bi radnicima dali više slobode u pogledu načina na koji koriste svoje vrijeme.
3. Testovi 4-dnevne radne sedmice pokazale dobre rezultate
Najveća svetska probna radna nedjelja u trajanju od četiri dana koju je sprovela inicijativa “4 Day Week Global” rezultirala je time da većina kompanija ovu politiku učini trajnom. Nakon godinu dana, većina anketiranih organizacija prijavila je pozitivan uticaj na dobrobit zaposlenih. Pedeset odsto je takođe zabilježilo smanjenje odliva radne snage, a 32% je reklo da je politika poboljšala napore u zapošljavanju. Još više obećava to što zaposleni prijavljuju veće zadovoljstvo poslom nakon testiranja. “Rezultati su zaista stabilni,” kaže sociološkinja Džulijet Šor sa Bostonskog koledža, koja je bila u istraživačkom timu. “Ljudi se osjećaju zadovoljno s ovim novim modelom”, dodala je.
4. 4-dnevna radna nedjelja jača kompanijsku kulturu
Prema studiji Exos-a, četvorodnevna radna sedmica pokazuje da se zaposleni koji osjećaju podršku svoje organizacije osjećaju bolje i efikasnije. Pilot program je rezultirao poboljšanjem dobrobiti i zaposlenih i performansi kompanije. Do kraja studije, 91% radnika je reklo da vjeruje da su efektivno provodili vrijeme na poslu u odnosu na 67% prije projekta. Dobrobit zaposlenih se takođe poboljšala, pri čemu je procenat ljudi koji doživljavaju sagorijevanje (burnout) opao sa 70% na 36% tokom studije. Na kraju, zaposleni su bili srećniji i jednako efikasni tokom četvorodnevnih radnih sedmica.
5. AI čini 4-dnevnu radnu sedmicu neizbježnom
S obzirom da vještačka inteligencija (AI) osvaja svijet, neki stručnjaci vjeruju da će nova tehnologija ubrzati usvajanje četvorodnevne radne sedmice. Kako bi podržao ovu teoriju, Tech.co je anketirao preko 1.000 američkih poslovnih lidera o uticaju tehnologije na radna pravila za 2024. godinu. Podaci su otkrili da 29% kompanija sa četvorodnevnom radnom nedjeljom intenzivno koristi vještačku inteligenciju. Nasuprot tome, samo 8% organizacija sa petodnevnom radnom nedjeljom koristi vještačku inteligenciju u istom stepenu. Još je fascinantnije da među kompanijama koje koriste AI, čak 93% razmatra uvođenje kraćih radnih sedmica. S obzirom na sposobnost AI da poveća produktivnost, ona ima dugoročni potencijal da koristi i organizacijama i onima koji tamo rade.
Četvorodnevna radna sedmica je sve atraktivniji koncept za poslodavce koji nastoje privući kvalitetnu radnu snagu, povećati zadržavanje i poboljšati dobrobit radnika. Sa sve više kompanija koje testiraju ovaj pristup, samo je pitanje vremena kada će usvajanje postati široko rasprostranjeno. Iako četvorodnevna radna sedmica vjerovatno neće postati mainstream za određene industrije kao što su maloprodaja, ugostiteljstvo i zdravstvo, ona svakako ima potencijal da transformiše mnoge druge.
