Šta se krije iza uspona superbogatih Šveđana

Švedska ima globalnu reputaciju destinacije visokih poreza i socijalne jednakosti, ali je postala i evropsko središte za super bogate.

Na ostrvu Lidingö nalaze se ogromne crvene i žute drvene vile na stjenovitim vrhovima litica i bijele minimalističke vile sa prozorima od poda do plafona.

Manje od pola sata vožnje od centra Stokholma, ovo je jedan od najbogatijih kvartova u Švedskoj.

Višestruki preduzetnik Konrad Bergström pritisne prekidač za svjetlo u svom vinskom podrumu, kako bi otkrio 3.000 boca koje tamo čuva. „Francuski Bordo, to je ono što volim“, kaže on, bljesnuvši blistavo bijelim osmehom.

Na drugim mjestima unutar doma, tu su otvoreni bazen, teretana presvučena kožom irvasa i noćni klub, te kupatilo s velikim metalnim pisoarom.

„Imam mnogo prijatelja iz muzičke branše, tako da sviramo mnogo muzike“, objašnjava Bergstrom. Novac zarađuje od raznih biznisa, uključujući kompaniju za slušalice i zvučnike, a ovaj dom je jedna od četiri nekretnine koje posjeduje u Švedskoj i Španiji.

To nije iznenađujući način života za uspješnog preduzetnika, ali ono što bi moglo iznenaditi globalne posmatrače je koliko je ljudi postalo bogato kao Bergström – ili čak bogatije – u Švedskoj – zemlji s globalnom reputacijom ljevičarske destinacije.

Iako je desničarska koalicija trenutno na vlasti, državom su većinom prošlog stoljeća upravljale vlade predvođene socijaldemokratama, izabrane na osnovu obećanja da će ekonomiju razvijati na pravičan način, uz poreze koji finansiraju jaku državu blagostanja.

Ali Švedska je doživjela procvat super bogatih u posljednje tri decenije.

Godine 1996. bilo je samo 28 ljudi sa neto vrijednošću od milijardu kruna ili više (oko 91 milion dolara ili 73 miliona funti po današnjem kursu), prema listi koju je objavio bivši švedski poslovni časopis Veckans Affärer. Većina njih dolazila je iz porodica koje su bile bogate generacijama.

Do 2021. bilo je 542 milijardera u krunama, prema sličnoj analizi dnevnih novina Aftonbladet, s ukupnim bogatstvom ekvivalentnim 70% nacionalnog BDP-a.

Švedska – sa populacijom od samo 10 miliona – takođe ima jedan od najvećih svjetskih udjela “dolarskih milijardera” po glavi stanovnika. Forbes je na svoju listu bogatih za 2024. uvrstio 43 Šveđana vrijednih milijardu dolara ili više . To je otprilike četiri na milion ljudi, u poređenju sa oko dva na milion u SAD (koje ima 813 milijardera – najviše u bilo kojoj naciji – ali je dom za više od 342 miliona ljudi).

“Ovo se dogodilo na neki prikriven način – da to nijeste zaista primijetili sve dok se nije dogodilo”, kaže Andreas Cervenka, novinar Aftonbladeta i autor knjige “Greedy Sweden“, u kojoj istražuje postojanost uspon superbogataša Švedske.

“Ali u Stokholmu, možete vidjeti bogatstvo vlastitim očima i kontrast između super bogatih ljudi u nekim dijelovima Stokholma i prilično siromašnih ljudi u drugim dijelovima.”

Jedan od razloga za uspon novih super bogatih je napredna švedska tehnološka scena. Zemlja ima reputaciju Silicijumske doline Evrope, u protekle dvije decenije proizvela je više od 40 takozvanih unicorn start-up kompanija – početnih kompanija vrijednih više od milijardu dolara.

Ovdje su osnovani Skype i Spotify, kao i gejming firme King i Mojang. Novije globalne uspješne priče uključuju finansijsku tehnološku start-up Tink, koju je Visa kupila za oko 2 milijarde dolara tokom pandemije, zdravstvenu kompaniju Kry i kompaniju za e-skutere Voi.

U Epicentru – zajedničkom kancelarijskom i društvenom prostoru sa ogromnim staklenim atrijumom – veteran preduzetnika Ola Ahlvarsson prati uspeh zemlje još od 1990-ih. On kaže da je poreska olakšica na kućne računare u Švedskoj “sve nas povezala mnogo brže od drugih zemalja”.

I sam suosnivač više uspješnih kompanija, on takođe ukazuje na snažnu “kulturu saradnje” na start-up sceni, s uspješnim preduzetnicima koji često postaju uzori – i investitori u – sljedećoj generaciji tehnoloških kompanija.

Veličina Švedske je takođe čini popularnim testnim tržištem. “Ako želite vidjeti funkcioniše li na većem tržištu, možete – uz ograničenu cijenu i bez previše rizika za vaš brend ili cijenu dionica – isprobati stvari ovdje”, kaže Ahlvarsson.

Ali Červenka tvrdi da postoji još jedan narativ koji zaslužuje više pažnje – monetarna politika za koju kaže da je pomogla da se zemlja pretvori u raj za super bogate.

Švedska je imala vrlo niske kam0atne stope od početka 2010-ih do prije nekoliko godina. Zbog toga je pozajmljivanje novca bilo jeftino, tako da su Šveđani koji su imali dovoljno novca često birali da ulažu u nekretnine ili ulaganja visokog rizika poput tehnoloških start-upova, od kojih su mnoga zbog toga porasla na vrijednosti.

„Jedan od jačih faktora koji je doveo do ovog ogromnog porasta milijardera je to što smo već nekoliko godina imali prilično jaku inflaciju u vrijednosti imovine“, kaže Červenka.

Iako se u Švedskoj naplaćuju porezi od više od 50% na lične dohotke – što je jedna od najviših stopa u Evropi – on tvrdi da su vlade – s desne i lijeve strane – prilagođavale neke poreze na način koji favorizuje bogate.

Zemlja je ukinula poreze na bogatstvo i nasljedstvo 2000-ih, a poreske stope na novac napravljen od dionica i isplata dioničarima kompanije su mnogo niže od poreza na plate. Stopa poreza na dobit takođe je pala sa oko 30% iz 1990-ih na oko 20% – nešto niže od evropskog prosjeka.

“Ne morate se iseliti iz Švedske ako ste danas milijarder. I zapravo, neki milijarderi dolaze ovdje”, kaže Červenka.

Na ostrvu Lidingö, Konrad Bergström se slaže da Švedska ima “veoma povoljan poreski sistem ako gradite kompanije”. Međutim, kaže da njegovo bogatstvo ima pozitivan uticaj jer njegovi poslovi – i domovi – pružaju zaposlenje drugima.

“Imamo dadilju, imamo baštovana i čistače… i to takođe daje više poslova. Tako da ne treba zaboraviti kako gradimo društvo.”

Bergström ističe da bogati švedski preduzetnici i rizični kapitalisti takođe sve više reinvestiraju svoj novac u takozvana start-up preduzeća koja su usmjerena na poboljšanje društva ili okoline.

U 2023. godini, 74% svih sredstava rizičnog kapitala švedskim start-upima otišlo je na kompanije. Ovo je najveći procenat u EU i daleko iznad evropskog prosjeka od 35%, prema podacima iz Dealrooma, koji mapira podatke o start-upima.

Možda najistaknutiji investitor u zemlji je Niklas Adalberth, koji je suosnivač unicorn platforme za plaćanje Klarna. Godine 2017. iskoristio je 130 miliona dolara svog bogatstva da pokrene Norrsken fondaciju, organizaciju koja podržava i ulaže u uticajne kompanije.

„Nemam navike milijardera u smislu da imam jahtu ili privatni avion ili bilo šta slično“, kaže Adalberth. “Ovo je moj recept za sreću.”

Ali drugi tvrde da Švedskoj nedostaje jasnija javna debata o bogatstvu milijardera, izvan dihotomije dobro-loše o tome kako preduzetnici troše svoje bogatstvo.

Nedavno istraživanje sa Univerziteta Örebro zaključilo je da je medijska slika švedskih milijardera pretežno pozitivna, te sugeriše da se njihovo bogatstvo rijetko objašnjava u kontekstu promjenjive ekonomske politike države.

“Sve dok se smatra da su superbogati oličenje ideala neoliberalne ere, kao što su naporan rad, preuzimanje rizika i preduzetnički stav, nejednakost koja stoji iza toga nije dovedena u pitanje”, kaže medijski istraživač Axel Vikström.

Červenka dodaje da debate o oporezivanju superbogatih nijesu toliko izražene u Švedskoj kao u mnogim drugim zapadnim zemljama, poput SAD.

“To je neka vrsta paradoksa. Čovjek bi pomislio da bi s našom pozadinom – s obzirom na to da se percipiramo kao socijalistička zemlja – ovo bilo na prvom mjestu”, kaže autor. „Mislim da to ima veze s činjenicom da smo prihvatili mentalitet slogana ‘pobjednik uzima sve'”.

“Da, ako samo igrate svoje karte kako treba, možete postati i milijarder… I to je prilično značajan pomak, mislim, u švedskom mentalitetu”, dodao je.

Švedska lista bogataša takođe otkriva da je bogatstvo nacije i dalje uglavnom koncentrisano u rukama bijelaca, uprkos velikoj imigrantskoj populaciji u zemlji i decenijama politika koje se zalažu za rodnu ravnopravnost.

„Da, to je mjesto gdje ljudi mogu stvoriti novi novac, stvoriti novo bogatstvo, ali je i dalje vrlo zatvoreno i dvostruki standardi su prilično visoki u pogledu toga ko će finansirati svoje ideje“, kaže Lola Akinmade, nigerijsko-švedska spisateljica i preduzetnica. “Švedska je nevjerovatna zemlja koja je lider na mnogo načina, ali još ima puno ljudi isključenih iz sistema.”