Šta je internet tijela?

Čuli ste izraz “Internet stvari” (Internet of things – IoT) – gdje se razni elektronski uređaji mogu povezati na internet i jedni s drugima.

Ali 2016. godine, akademkinja i autorka dr Andrea M. Matwyshyn napravio je korak dalje, skovao termin „Internet tijela“ ili IoB.

Ona je opisuje kao “mrežu ljudskih tijela čiji se integritet i funkcionalnost barem dijelom oslanjaju na internet i srodne tehnologije, poput vještačke inteligencije (AI).”

To bi moglo zvučati pretjerano, ali ako imate jedan od ovih, onda ste već dio IoB svijeta.

Postoje tri kategorije IoB-a, na osnovu nivoa integracije uređaja.

Prva generacija je eksterna. Stvari poput pametnih satova ili prstenova, koji koriste senzore za praćenje naših koraka i otkucaja srca. Ili pametne naočare, koje funkcionišu kao kamere, slušalice i monitori.

Druga generacija je interna. To su uređaji koje unosite ili ste ugradili. Zamislite pejsmejkere sa digitalnim implantatima, pametne protetike ugrađene u živce i mišiće pacijenata… ili čak digitalne pilule koje prenose medicinske podatke nakon što se progutaju.

Konačno, tu je i treća generacija. Ovi uređaji se u potpunosti spajaju s tijelom dok održavaju vezu u realnom vremenu s eksternom mašinom i internetom.

Jedna od najistaknutijih kompanija u ovom domenu je Neuralink Ilona Maska, koja razvija interfejs mozak-računar, ili BCI pod nazivom “The Link”.

Čip veličine novčića implantira se ispod lobanje, gdje može očitati moždane signale osobe i omogućiti im da kontrolišu vanjski uređaj.

Neuralinkov prvi ispitanik, koji je bio paralizovan od ramena nadolje, koristio je uređaj da igra šah na svom laptopu. Iako nekoliko uspješnih sedmica nakon starta, Neuralink je prijavio određene probleme.

Zagovornici IoB uređaja kažu da su prednosti jasne: poboljšaće tjelesnu kogniciju i funkciju, poboljšati zdravstvenu zaštitu i omogućiti značajne uštede za ljude i korporacije. Ali tamo gdje jedni vide prednosti, drugi vide rizike. Čak je i originalni članak koji je skovao taj termin upozoravao na nedostatke ove tehnologije.

Kao prvo, zaštita podataka će biti najvažnija. Mnogi od ovih uređaja moći će pratiti, snimati i čuvati ​​lične podatke. Kritičari tvrde da ako se vlade i kompanije dočepaju ovih podataka, mogle bi ih iskoristiti da špijuniraju građane ili ih pretvore u izvore prihoda. Takođe postoji zabrinutost oko zavisnosti i lične sigurnosti. Bivši američki potpredsjednik Dik Čejni, na primjer, priznao je da mu je 2007. godine onemogućena bežična funkcija srčanog implantata zbog straha da bi ga ubice mogle iskoristiti da izazovu fatalni srčani udar.

Tu su i etička pitanja koja treba razmotriti. Možemo li vidjeti svijet u kojem su bogati nagrađeni, a siromašni ne? I filozofski, hoće li IoB osporiti naše pojmove ljudske autonomije i samouprave? Ko je odgovoran za praćenje rizika?

Regulativa

Većina IoB implantabilnih i progutanih uređaja regulisana je od strane agencija, kao što je Uprava za hranu i lijekove u SAD-u ili slične organizacije na međunarodnom nivou.

Te institucije imaju skup pravila za stvari poput kohlearnih implantata ili zamjene dijelova tijela, ali IoB potrošački uređaji nijesu u njihovoj nadležnosti. Nedavna pojava ovih uređaja, njihov brzi procvat u prodaji i različite mogućnosti donekle objašnjavaju trenutni šareni dio zakonodavstva na regionalnom, državnom i međunarodnom nivou. Međutim, postoje neki postojeći zakoni koji bi se mogli proširiti kako bi se zaštitili IoB podaci.

Opšta uredba EU o zaštiti podataka – ili GDPR – osmišljena je da zaštiti stanovnike EU od opasnosti kršenja podataka i sajber napada.

A u SAD-u Zakon o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja – poznatiji kao HIPAA – ima za cilj da spriječi otkrivanje informacija o pacijentu bez pristanka.

Kao industrija, oko IoB postoji mnogo pitanja. Prema Mordor Intelligence, samo globalno tržište povezanih medicinskih uređaja vrijedjeće oko 66 milijardi dolara u 2024. i očekuje se da će dostići više od 132 milijarde do 2029. To je godišnja stopa rasta od skoro 15%.

Ovaj tekst je transkript videa CNBC-a kojeg originalno možete pogledati ovdje: