Energetska tranzicija sve češća tema u crnogorskim medijima

Energetska tranzicija je povećala interesovanje medija za energetiku, a veliki izazovi predstoje sa izgradnjom novih energetskih objekata, koji nailaze na otpor lokalne zajednice i civilnog društva, zbog čega je važno proaktivno djelovati i učiniti da ekologija i energetika ne budu suprotstavljene strane.

To je ocjena sa posljednjeg panela „Izazovi komunikacija u energetici” u okviru drugog dana Simpozijuma EPCG NET 2024, koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić u saradnji sa Savezom energetičara.

PR Elektroprivrede Crne Gore Tomaš Damjanović istakao je da je energetska tranzicija i promjena globalnog i društveno-političkog konteksta u našoj zemlji učinila da posljednjih godinu-dvije poraste interesovanje medija za teme koje se odnose ne samo na crnogorsku kompaniju, nego i na ono što se djelimično ili u potpunosti odnosi na energetiku.

“Da biste ponudili adekvatne odgovore morate da kontinuirano komunicirate interno, jer svaka eksterna komunikacija polazi od kvaliteta koji imate interno na nivou kompanije, na nivou sektora. Ako taj dio nije na zadovoljavajućem nivou, nećete biti u prilici da zadovoljite momenat koji se odnosi na transparentnost, poštovanje rokova, na adekvatan način obavještavanja javnosti o onome što se dešava kod vas. Kada komuniciramo sa svim javnostima moramo da znamo odgovor na pitanje koji su rokovi ne samo u smislu naših priprema, nego i koji su rokovi za izvođenje faza, šta mogu da budu začkoljice, smetnje, šta ako se desi neki problem”, rekao je Damjanović.

Primijetio je da su im konkurenti svi koji se bore za pažnju potencijalnog kupca.

“Onaj koji proizvodi vodu, namještaj, cipele, šta god, nije nam konkurencija u dijelu koji se odnosi na plasman samog proizvoda, odnosno električne energije. Različiti su biznisi, ali u smislu komunikacije itekako nam jeste konkurencija, jer se pažnja prosječnog konzumenta smanjila na nekih sedam-osam sekundi. Vi sa svima ulazite u vrstu trke da biste se izborili za poziciju prioriteta, da biste se izborili da ono što im vi nudite kao proizvod, informaciju ima prioritet ili da skoči na toj ljestvici u odnosu na ostale segmente. I to je najveći izazov sa kojim se suočavamo u ovom periodu”, kazao je Damjanović.

Smatra da su u obavezi da prate sve segmente koji se tiču energetike, iako nisu u neposrednoj vezi sa njihovom kompanijom.

“Polazimo od pretpostavke da sve ono što posredno može da poboljša ili ugrozi našu reputaciju je važno za nas”, nedvosmislen je Damjanović.

Mediji u svojim problemima

Novinar ND Vijesti Goran Kapor rekao je da imaju dobru saradnju sa Elektroprivrednom Crne Gore i njenim PR timom.

“Brzo dobijamo odgovore, ili nam kažu kada ih možemo dobiti. Mnogi mediji su proteklih godina bili u velikim finansijskim problemima, otpušten je značajan broj novinara. Naša ekonomska redakcija je sa šest-sedam novinara spala na tri. I onda imate problem da morate da pratite razne oblasti – energetiku, turizam, prostorno planiranje, saobraćaj. Nemate mnogo vremena da se specijalizujete za neku oblast. Primjećujem da kod mnogih, naročito mlađih kolega postoji problem kada treba pratiti specifičnu oblast kao što je energetika”, ispričao je Kapor.

Rekao je da je oblast energetike u Crnoj Gori bila izložena raznim dezinformacijama ili poluinformacijama, zbog uticaja politike, naročito posljednjih godina.

“Slijede nam izazovi. Naša termoelektrana će, vjerovatno, za 10-ak godina morati prestati sa radom, a ona snabdijeva oko 50 odsto potreba za električnom energijom. Morate da ubijedite javnost da su potrebne nove hidroelektrane, jer termoelektranu ne možete da zamijenite solarnim elektranama”, kazao je Kapor.

Savjetnica za medije u Ministarstvu energetike i rudarstva Jelena Raspopović objasnila je da energetska tranzicija neće biti vezana samo za energetiku, a kompletna zelena tranzicija podrazumijeva da će kompletno društvo morati da se uključi.

“Moramo da shvatimo da smo svi u tome, od lokalnih zajednica, ekoloških aktivista, civilnog društva. Izazovi će biti kada počnemo da gradimo ozbiljne nove energetske objekte. Onog momenta kada počnemo izgradnju energetskog objekta, a svi znamo da to traje pet do sedam, pa i više godina, e to je jedan pravi izazov”, kazala je Raspopović.

Prema njenim riječima, energetski objekti nailaze na otpor lokalne zajednice, civilnog društva, zbog zaštite životne sredine, zdravlja ljudi.

“Moramo da shvatimo da energija i ekologija moraju da se nađu na sredini. Struja je neophodna za sve. Često čujemo da su ekologija i energetika suprotstavljene strane, a ne bi trebalo da budu. Smatram da treba proaktivno da djelujemo. Lokalne zajednice moraju da shvate da su potrebni novi energetski objekti, da napuštanje fosilnih goriva podrazumijeva energetski miks, jer ne možemo da zavisimo jednog dana od vjetra, drugog od hidropotencijala”, smatra Raspopović.

Istakla je da u Ministarstvu energetike i rudarstva postoji velika transparentnost i otvorenost.

“Vrlo smo brzi u davanju odgovora, ne izbjegavamo ni zgodna, ni nezgodna pitanja. Trudimo se da budemo proaktivni. Ministar je vrlo često u medijima, iako mu to sigurno oduzima dosta energije i vremena. Ali naši mediji vole rukovodioce. Njima je uvijek važnije da im nešto saopšti ministar, nego neko nižeg nivoa i tu se ponekad mora naći balans”, primijetila je Raspopović.

Direktorica Sektora za odnose s javnošću u Elektroprivredi Srbije Tanja Krstonijević smatra da građani u izobilju informacija nemaju vremena da razmišljaju ni o opipljivim stvarima, a kamoli o energetici.

„Energetika je komplikovana oblast, imamo užasno težak rječnik. Mnoge stvari uprkos naporima ne možete prevesti na naš jezik i doprijeti do građana. Kad nastupi neka kriza poput energetske kojoj smo svjedočili prije dvije godine, tada građani otvore oči i to je momenat kada mi za odnose s javnošću koristimo pažnju medija da građanima pošaljemo poruke koje su nam bitne“, rekla je Krstonijević.

Ocijenila je da su na dobrom putu da edukujući novinare, a preko njih i javnost, „građanima učine uslugu.“

Krstonijević smatra da je edukacija novinara put do javnosti, navodeći da su oni ključni saveznici na tom putu.

PR Crnogorske berze električne energije BELEN Dragana Radulović kazala je da je svima u energetskom sektoru zajedničko što je energetika tema koja nije pitka građanima, koja obiljuje sa mnoštvom stučnih termina i skraćenicama.

„Mi smo se susreli sa tim što građani ne znaju šta je berza i koji su njeni benefiti. To su bili počeci i izazovi koje smo prevazišli“, navela je Radulović.

Pojasnila je da su BELEN-u ključna ciljna grupa klijenti – trgovci, proizvođači električne energije.

„Iako je energetika oblast koju nije lako komunicirati, trudimo se da koristimo benefite društvenih mreža i digitalnog marketinga u najvećoj mogućoj mjeri kako bismo komunicirali sa našim klijentima“, rekla je Radulović.

Izvršna direktorica Key 7 Katja Fašink kazala je da su izazovi komunikacija u energetici kompleksni, ali da bi tu rješenje moglo biti edukacija djece i starijih osoba.

„Moraćemo znati iskomunicirati sve situacije koje donose nove tehologije, kao što je vještačka inteligencija, a kojih će u predstojećem periodu biti sve više“, navela je Fašink.

Ukazala je da većina redakcija, zbog finansijskih nemogućnosti, nijesu u mogućnosti da imaju novinare koji su specijalizovani samo za jednu temu.

Tokom drugog dana Simpozijuma održane su i prezentacije „Tranzicija ka OIE putem edukacije i obuke – aktivnosti Elektrotehničkog fakulteta u okviru transit projekta“, „Interakcija nauke i prakse – eksperimentalno ispitivanje, modelovanje i simulacija dinamike pobudnih sistema sinhronih generatora“ , kao i „Uloga tehnologija vodonika i amonijaka u dekarbonizovanoj energetici“.