Preuzimanjem Addika, NLB bi ojačao poziciju druge najveće banke u Crnoj Gori
Eventualnim preuzimanjem Addiko banke, NLB Grupa bi povećala udio ukupne aktive u bankarskom sistemu Crne Gore sa trenutnih 14,4 odsto na 17,9 odsto i time učvrstila poziciju druge najveće banke.
To proizilazi iz mape koja je danas predstavljena na konferenciji za medije NLB grupe u Sloveniji, a na kojoj je i zvanično predstavljena ponuda za preuzimanje većinskog paketa akcija Addiko banke u regionu, po cijeni od 20 eura po akciji.
Ponuda se odnosi na 19.287.142 redovne akcije bez nominalne vrijednosti na donosioca, uz napomenu da je radi izbjegavanja sumnje 212.858 trezorskih akcija, koje drži Addiko, isključeno iz ponude, rečeno je na konferenciji.
NLB je ponudio 20 eura po akciji bez prilagođavanja za dividendu isplaćenu 7. maja 2024. godine. Ponuda je podložna minimalnom pragu prihvatanja od 75 odsto na osnovu 19.500.000 izdatih akcija.
Iz NLB-a navode da je njihova ponuda konkurentna onoj Agri Europe Cyprus Limited, koja je jedina objavljena, a akcionari mogu povući svoj pristanak na njihovu ponudu i prihvatiti NLB-ovu.
Kako su pojasnili na konferenciji za novinare, nema promjena u registrovanom osnovnom kapitalu kompanije Addiko, nema gubitka licence ni stečaja.
„Nema prodaje cjelokupnog trenutnog bankarskog poslovanja ili bilo koje od njegovih podružnica sa bankarskom dozvolom. Nema kršenja regulatornih kapitalnih zahtjeva u periodu dužem od jednog mjeseca bez sprovođenja bilo kakvih mjera oporavka za ponovno ispunjavanje regulatornih zahtjeva u roku od tri mjeseca“, naglašeno je iz NLB banke.
Regulatorna odobrenja očekuju u narednih deset nedjelja, odnosno do 16. avgusta 2024. godine, za tromjesečni dodatni period prihvatanja, u slučaju da je postignut prag prihvatanja od 75 odsto i da su ispunjeni svi ostali prethodni uslovi – osim regulatornih odobrenja i odobrenja kontrole koncentracije.
Svi prethodni uslovi regulatornih odobrenja i odobrenja kontrole koncentracija moraju biti ispunjeni najkasnije do 30. juna 2025. godine.
Predsjednik Uprave NLB banke Blaž Brodnjak rekao je da je ovo “atraktivna i rijetka” izlazna prilika za sve sadašnje akcionare Addika.
„Ponuda predstavlja premiju od 36,6 odsto na tromesečni VWAP (volume-weighted average price). Ovo preuzimanje bi učvrstilo vodeću poziciju NLB-a u bivšoj Jugoslaviji, našoj matičnoj regiji. Rastu vodeći tržišni udjeli u Sloveniji, Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, a ulazak u Hrvatsku nam je važan, zbog rasta BDP-a i uvođenja eura, a i velika je sinergija između Slovenije i Hrvatske. Hrvatska je najveća ekonomija u regionu i jedina bivša jugoslovenska republika u kojoj NLB nije prisutna, čineći osam odsto slovenačkog izvoza. Mnogi korporativni klijenti NLB-a aktivni su u Hrvatskoj. Addiko je imao 5,4 odsto tržišnog udjela u potrošačkom finansiranju u Hrvatskoj 2023. godine, u poređenju sa 2,8 odsto tržišnog udjela prema ukupnoj imovini. NLB-ove snažne nivoe kapitala i likvidnosti omogućiće finansiranje transakcije iz postojećih izvora“, rekao je Brodnjak.
Hrvatska uslov za zaključenje prodaje
Ukoliko regulator iz Hrvatske ne odobri ovu ponudu, pojasnio je Brodnjak, onda cijela ponuda propada i mijenja se jer bez hrvatskih regulatora nema kupovine.
“Vjerujemo da je ova ponuda NLB-a važna za Hrvatsku, za njenu ekonomiju i njen razvoj, ali krajnja odluka i ona koja može eliminisati ovu ponudu jeste odluka hrvatskog regulatora. Smatramo da je ovo dobra ponuda za sve strane”, rekao je Brodnjak.
Očekuje se da će transakcija povećati zaradu banke od 2027. godine. Iz NLB-a su istakli i da je njihova ponuda kredibilna i planirana je isplata akcionara u kešu, te se nadaju da će biti prihvaćena.
„Cijenimo da je ovo odlična šansa za nas, ali ako ponuda ne bude prihvaćena nastavićemo da tražimo šansu da se širimo na tržište regiona“, istakli su iz NLB-a.
Napominju i da je proces kompleksan, te od trenutka objavljivanja ponude (danas) do konačnog preuzimanja u junu 2025. godine ima mnogo koraka i dozvola koje treba osigurati.
Takođe su najavili i da su, osim Hrvatske, zainteresovani za tržišta Federacije BiH, Srbije i Albanije, ali prije svega – organskim rastom.
