Cijenu struje diktiraće tržište

Crnogorska berza električne energije (Belan) osnovana je 2017. godine i do sada je bila mjesto veletrgovine električnom energijom, čije su cijene u maloj mjeri i indirektno uticale na cijene struje koji plaćaju potrošači građani i privreda, ali bi do ulaska u Evropsku uniju (EU) i povezivanjem sa evropskim tržištem trebalo da bude referentna berza čije bi cijene važile i za krajnje potrošače, kazao je u razgovoru za “Vijesti” Dejan Drašković, izvršni direktor.

Na Crnogorskoj berzi sada ima 27 registrovanih učesnika – prodavaca ili kupaca, većinom energetskih kompanija, velikih trgovaca – snabdjevača, ili velikih potrošača električne energije. Registrovanih učesnika ima iz Crne Gore, regiona, ali i EU, što ukazuje da postoji interesovanje za crnogorsko tržište i da je prepoznat njegov potencijal. Izvoz električne energije lani je činio trećinu ukupnog crnogorskog izvoza.

Cijena električne energije u Crnoj Gori je jedne od najnižih u Evropi i nije se značajnije mijenjala već deceniju. Za domaćinstva i većinu privrede cijena je regulisana i određuje je Regulatorna agencija za energetiku na osnovu zakonskih normi o odobravanju troškova energetskim kompanijama čije se stavke nalaze na računu.

Cijene sa Berze električne energije imaju samo indirektan uticaj kroz prihvatanje troškova Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Crnogorskog distributivnog sistema (CEDIS), gdje se za stavku na računu u kojoj ulazi pokriće troškova za tehničke gubitke koriste cijene sa berze. To je uticalo da se početkom ove godine simbolično poveća stavka za CEDIS na računima za struju.

Međutim, to bi u narednom periodu moglo da se promijeni.

“Cijena koju građani plaćaju je regulisana cijena, te je po tom pitanju uticaj naše berze na konačnu cijenu energije ka krajnjem potrošaču još minimalan, s obzirom da još nismo referentna berza za određivanje cijene. Ako uzmete u obzir da se radi o veleprodajnom tržištu, cijena koja se trenutno formira na njemu je cjenovni signal koji u ovoj fazi više odgovara investitorima u buduće projekte u Crnoj Gori, međutim očekujemo da povezivanjem našeg tržišta sa evropskim dođe i do toga da cijena postignuta u crnogorskoj cjenovnoj zoni bude referentna cijena u obračunu za krajnjeg potrošača”, kazao je Drašković.

U Crnoj Gori se iz godine u godinu povećava broj privatnih kompanija koje se bave proizvodnjom električne energije iz malih hidroelektrana, vjetro parkova ili solarnih elektrana, dok je u proceduri čekanja dozvola i saglasnosti za izgradnju još više od 30 privatnih solarnih i vjetroelektrana.

Time državna Elektroprivreda postepeno gubi monopol, ali će i dalje ostati dominantan proizvođač. Novi proizvođači svoj proizvod – struju prodaju na Berzi, a kupci su iz Crne Gore, regiona, ali i država EU.

Crnogorska Berza električne energije na sjednici Vlade održanoj 30. maja ove godine dobila je status NEMO, odnosno imenovana je za nominovanog operatora tržišta električne energije.

“Važnost ovoga ističemo jer je ovo jedan od preduslova za povezivanje tržišta Crne Gore sa evropskim, odnosno u našem konkretnom slučaju sa Italijom. Pored ovoga cilj je da se u narednom periodu radi na pokretanju unutardnevnog tržišta, koje bi omogućilo trgovinu unutar dana, sa isporukom od sat ili par sati od momenta kupovine/prodaje, na taj način omogućavajući znatno bolje balansiranje sistema ili plasman/kupovinu energije u slučaju nekih neplaniranih dešavanja. Sve ovo radimo kako bi na jedan što kvalitetniji i efektivniji način približili crnogorsko tržište evropskom, te na kraju dana postali dio jedinstvenog evropskog tržišta”, kazao je Drašković.

Cijene struje na Berzi prate, odnosno slične su cijenama u regionu.

“Razlike u cijenama najčešće su uzrokovane promjenama koje podrazumijevaju ispad proizvodnje u regionu ili zagušenje između prekograničnih kapaciteta, kada je zapravo razlika u cijeni na tržištu upravo cijena kapaciteta koji je neophodan da se sa jedne cjenovne zone tržišta dođe do druge cjenovne zone, odnosno do drugog tržišta. Međutim, kao i kod svake robe, tako i kod električne energije ponuda i potražnja diktiraju cijene, tako da se u posljednjih nekoliko godina izraženo pojavljuje tzv. Duck effect. U ovom konkretnom slučaju grafik prikazuje cijenu energije koja u situacijama kada imamo znatno veću ponudu od potražnje drastično pada, jer jednostavno ne može da se obustavi proizvodnja, a ta energija mora da se integriše u sistem”, kazao je Drašković.

On navodi da su takve situacije kada je trenutna proizvodnja veće od potrošnje najizraženije vikendom.

“Tada je generalno potrošnja energije manja, pa čak i na našem tržištu se dešavalo da cijene u tim satima budu nekoliko centi, pa čak i nula. Ova pojava prisutna je i u Evropi i prepoznata je i u regulativi koja implementira negativne cijene, odnosno da dolazite u situaciju da trošite energiju i budete plaćeni za to, tj. da se proizvođaču u tom trenutku ne isplati gasiti svoju proizvodnju, nego će naprotiv vama da plati da dodatno povećate svoju potrošnju. Međutim, ovakvi signali se najčešće iskoriste za adaptaciju tržišta, odnosno u ovom slučaju proizvođača, pa možemo da primijetimo da je sada krenuo trend implementacije baterija i sistema za skladištenje električne energije u fuziji sa solarima, baš da bi se iskoristila mogućnost čuvanja jeftine energije, a onda njen plasman u isplativijim satima”, kazao je Drašković.

Berza električne energije je preduzeće čiji su osnivači i vlasnici Elektroprivreda, CGES i Opetarot tržišta električne energije, odnosno posredno je vlasnik država preko kompanija u svom većinskom vlasništvu.

Razvoj berzanskog tržišta je i uslov za ulazak u EU

Crnogorska berza električne energije se bavi organizacijom i upravljanjem berzanskim tržištem električne energije Crne Gore, čiji su segmenti dugoročno i dan-unaprijed tržište, a u planu je pokretanje i unutardnevnog tržišta. Pokretanje ovih tržišta je jedan od uslova i za ulazak Crne Gore u EU.

“Koncept dan-unaprijed tržišta predstavlja trgovinu količina energije od najmanje 0,1 MWh po satnoj vrijednosti, na dnevnom nivou, danas za sjutra. Proračun cijena sprovodi se kroz algoritam koji se koristi na nivou EU, s obzirom na to da je jedan od preduslova ulaska Crne Gore u EU bilo upravo pokretanje tržišta dan-unaprijed i njegovo povezivanje sa jedinstvenim tržištem Evrope. Da bi se to realizovalo, od starta se krenulo sa primjenom evropskog modela u uspostavljanju našeg tržišta, na taj način primjenjujući najbolju evropsku praksu”, kazao je Drašković.

Ovaj model se, kako je pojasnio, zapravo ogleda u anonimnom načinu postizanja cijene, gdje svi učesnici predaju svoje ponude za kupovinu i prodaju energije u svakom satu i niko od učesnika nema informaciju koliko neki drugi učesnik nudi ili traži za svoju energiju.

“Na taj način, posljednja prihvaćena najniža cijena za kupovinu energije je zapravo cijena koju svi kupci plate, pa i oni koji su nudili znatno više, na taj način ostvarujući značajne uštede, jer se suštinski princip formiranja cijene pomoću ovog algoritma svodi na dva bitna uslova: kupac koji je ponudio najviše dobiće prioritet u kupovini, dok sa druge strane prodavac koji je u svojoj prodaji tražio najmanje dobiće prioritet u prodaji. Na taj način algoritam traži presječnu tačku između ponude i potražnje, omogućavajući prodavcima da zarade više, odnosno kupcima da kupe jeftinije, naravno pod uslovima da postoji dovoljno ponude i potražnje, zbog čega se i krenulo u pravcu uspostavljanja jednog velikog integrisanog evropskog tržišta, kako bi se nivo ponude i potražnje značajno povećao, a mi se trudimo da u narednom periodu crnogorska berza postane dio tog tržišta”, kazao je Drašković.

Cijene trenutno u padu

Na pitanje da li se može prognozirati kako će se ubuduće kretati cijene električne energije na crnogorskoj i evropskim berzama električne energije i od čega to zavisi, Drašković kaže da postoji više razloga za njihova kretanja i da su one trenutno u padu.

“Prognoza je uvijek dosta promjenjiva disciplina, zato što se dešavanja u budućnosti većinski temelje na spekulacijama i pretpostavkama, koje mogu, a ne moraju biti realizovane. Možemo da primijetimo da su u prethodnim godinama dešavanja poput rata u Ukrajini ili najave obustave isporuke gasa iz Rusije u EU znale da dovedu do ogromnih skokova u cijenama energije, kada se dešavalo da za određene sate u pojedinim danima cijena energije dostiže 700-800 eura za megavatsat. Naravno, to su krizni scenariji, te je upravo 2022. godina bila prepoznata kao godina energetske krize, međutim svaka kriza izrodi i određena rješenja, što se u ovom slučaju ogledalo u izgradnji novih infrastrukturnih i proizvodnih pogona, koji su značajno uticali na trend smanjenja cijena u periodu koji je nastupio nakon toga, tako da se trenutno nalazimo u trendu stabilizacije energetskih cijena, sa tendencijom blagog opadanja”, kazao je Drašković.

Cijene u maju bila je oko 80 eura za megavatsat.