Viceguverner hrvatske centralne banke: Kako je euro spasio Hrvatsku

Kakvo je iskustvo Hrvatske od prelaska na euro i da li je to Hrvatskoj pomoglo ili odmoglo u obuzduvanju inflacije, objasnio je Majkl Faulend, viceguverner Narodne banke Hrvatske (HNB), na regionalnom Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava, u Bečićima.

“Nama je euro puno pomogao, jer kada gledate sve zemlje bivše Jugoslavije defakto imaju neki oblik ciljanja kursa kao monetarni režim. Čim to imate kao osnovu moneteranog režima, to defakto znači da vi uvozite monetarnu stabilnost iz neke veće sfere a ta sfera je eurozona. Kada gledate svjetski globalni sastav, postoje defakto dvije dominantne valute a to su euro i dolar, treće svjetske valute nema. Gledajući sve parametre po kojima se gledaju svjetske valute, dolar je oko 60 posto, euro je 20 a sve stale valute su 20 odsto”, rekao je Faulend a prenio beogradski NIN.

Kako je objasnio, dva dominantna područja sa ove dvije valute utiču globalno na monetarne uslove.

“I ova inflacija koja se dogodila prije dve godine je bila globalno sinhronizovana, jer je dolazila iz tih zemalja. Naravno nije svuda bila ista stopa te inflacije, i u samoj EU su te stope bile jako različite i ta disperzija inflacije je i danas među zemljama povišena ali ni približno koliko je bila prije dvije godine i ta stopa se sada smanjuje”, ocijenio je i nastavio:

“Preko monetarnog režima kursa sve zemlje uvode monetarnu stabilnost iz tog velikog monetarnog područja. I Hrvatska je to radila. Mi smo imali upravljano fluktuirajući kurs koji je bio vezan za euro, i tu smo imali vrlo male oscilacije. I samim tim što smo prešli na euro to nam je dalo jedan veliki doprinos stabilnosti. Zemlje EU koje nijesu uvele euro su imale daleko veće stope inflacije nego Hrvatska. I to je bilo bilo uprkos tome što su one povećavale kamatne stope centralne banke daleko više nego što je to evropska centralna banka radila. I uz daleko restriktivniju monetarnu poliku tih zemalja, stopa inflacije je kod njih bila daleko viša. U Mađarskoj su te stope išle preko 20 odsto, do 25 odsto, u eurozoni u piku 2022. godine je bilo malo preko 10 odsto, dok je u Hrvatskoj u vrhuncu bio oko 13 odsto. Nezavisna politika manje zemlje u globalnom monetarnom sastavu ne može napraviti ništa, jer te zemlje nijesu ostrva i tu su transmisije među zemljama strahovito snažne”, ocijenio je viceguverner centralne banke Hrvatske.

Nije slučajno da su zemlje našeg regiona izabrale režim deviznog kursa takav kakav su izabrale. Istorijska uslovljenost hiperinflacijom koja je bila u prošlosti je uticala na to jer fundamentalnog povjerenje u nacionalnu valutu nije bilo.

“Od kako je Hrvatska članica ne samo EU već i eurozone, mi aktivno učestvujemo u kreiranju politike eurozone. Evropska centralna banka je prošle nedjelje počela spuštati kamatne stope na 4,75. Međutim, ona i na nivou od 3,75 i dalje predstavlja vrlo restriktivnu monetarnu politiku. Koliko se treba još smanjiti i kolika kamatna stopa treba da bude da da bi prestala biti restriktivna, o tome niko ne želi govoriti. Prije svega jer ljudi to ne znaju, a sa druge strane, izračunati tu kamatnu stopu, koja je stopa koja predstavlja normalnu monetarnu politiku, vjerujem da je ja u praksi jako teško”, zaključio je Faulend.