Najveće američke banke prošle kroz stres test: Ovo su rezultati
Rezultati godišnjeg stres testa banke Federalnih rezervi (Fed) pokazali su da su, iako bi velike banke pretrpjele veće gubitke od prošlogodišnjeg testa, u dobroj poziciji da prebrode ozbiljnu recesiju i ostanu iznad minimalnih zahtjeva za kapitalom.
Pored toga, Odbor Feda je objavio zbirne rezultate svoje prve istraživačke analize, koje neće uticati na kapitalne zahtjeve banaka.
“Ovogodišnji stres test pokazuje da velike banke imaju dovoljno kapitala da izdrže vrlo stresan scenario i ispune svoje minimalne stope kapitala”, rekao je potpredsjedavajući za superviziju Majkl S. Bar. “Iako je težina ovogodišnjeg stres testa slična prošlogodišnjem, rezultirao je većim gubicima jer su bilansi banaka nešto rizičniji, a troškovi veći. Cilj našeg testa je da pomognemo da banke imaju dovoljno kapitala da apsorbuju gubitke u vrlo stresnom scenariju. Ovaj test pokazuje da jesu.”
Stres test Odbora je jedan od alata koji pomaže da se osigura da velike banke mogu podržati ekonomiju tokom krize, navodi Fed u svom saopštenju i dodaje da test ocjenjuje otpornost velikih banaka procjenom nivoa njihovog kapitala, gubitaka, prihoda i rashoda u jednoj hipotetičkoj recesiji i šoku na finansijskom tržištu, koristeći podatke banaka s kraja prošle godine. Pojedinačni rezultati stres testa informišu o kapitalnim zahtjevima banke kako bi se osiguralo da banka može preživjeti tešku recesiju i šok na finansijskom tržištu.
Svaka od 31 testirane banke ostala je iznad zadatih minimalnih zahtjeva za kapitalom prvog reda (CET1) tokom hipotetičke recesije, nakon apsorbiranja ukupnih predviđenih hipotetičkih gubitaka od skoro 685 milijardi dolara. Pod stresom, predviđa se da će agregatni CET1 koeficijent kapitala — koji pruža jastuk protiv gubitaka — opasti za 2,8 procentnih poena, sa 12,7 procenata na 9,9 procenata. Iako je ovo veći pad od prošlogodišnjeg, on je u rangu nedavnih testova na stres.
Ovogodišnji hipotetički scenario je uglavnom uporediv sa prošlogodišnjim. To uključuje ozbiljnu globalnu recesiju sa padom cijena komercijalnih nekretnina od 40 odsto, značajno povećanje slobodnih radnih mjesta i pad cijena kuća od 36 odsto. Stopa nezaposlenosti raste za skoro 6-1/2 procentnih poena na vrhunac od 10 procenata, a privredna proizvodnja srazmjerno opada.
Uz relativno nepromijenjen scenario u odnosu na prošlu godinu, tri su glavna faktora koji objašnjavaju veći pad kapitala u ovogodišnjem testu:
- Značajna povećanja stanja na kreditnim karticama banaka u kombinaciji sa višim stopama kašnjenja rezultirala su većim projektovanim gubicima po kreditnim karticama;
- Korporativni kreditni portfelji banaka postali su rizičniji, što se djelimično odrazilo na snižavanje kreditnog rejtinga banaka, što je rezultiralo većim projektovanim korporativnim gubicima; i
- Veći rashodi i niži prihodi od naknada u posljednjih nekoliko godina, što rezultira manjim projektovanim prihodima za nadoknadu gubitaka.
Gotovo 685 milijardi dolara ukupnih predviđenih gubitaka uključuje 175 milijardi dolara gubitaka po kreditnim karticama, 142 milijarde dolara gubitaka od komercijalnih i industrijskih zajmova i skoro 80 milijardi dolara gubitaka od komercijalnih nekretnina. Dokument za objelodanjivanje uključuje dodatne informacije o gubicima, uključujući rezultate i brojke specifične za firmu, navode iz Feda.
Odbor je, kako se dodaje, izvršio i istražnu analizu, uključujući dva problema s finansiranjem za sve testirane banke i dva stresa u knjizi trgovanja samo za najveće i najsloženije banke. Eksploratorna analiza se razlikuje od stres testa, istražujući dodatne hipotetičke rizike za širi bankarski sistem.
Dva stresa finansiranja uključuju brzu promjenu cijena depozita, u kombinaciji sa ozbiljnijom i manje ozbiljnom recesijom. Pod svakim elementom, velike banke bi ostale iznad minimalnih kapitalnih zahtjeva u agregatu, sa smanjenjem koeficijenta kapitala od 2,7 procentnih poena i 1,1 procentnih poena, respektivno.
Zbog dva stresa u knjizi trgovanja, koji su uključivali neuspjeh pet velikih hedž fondova pod različitim tržišnim uslovima, predviđa se da će najveće i najsloženije banke u tom slučaju izgubiti između 70 i 85 milijardi dolara. Rezultati su pokazali da su ove banke materijalno izložene hedž fondovima, ali da mogu izdržati različite vrste šokova u knjizi trgovanja, zaključuje Fed u saopštenju.