Svijet postaje bogatiji, ali ko ima najviše koristi?

Vrijednost imovine širom svijeta porasla je na 477 biliona dolara (441 bilion eura) 2023. godine, prema ovogodišnjem izvještaju o globalnom bogatstvu koji je uradila Boston Consulting grupa (BCG).

To je skok od 4,3% na godišnjem nivou a cifra je povećana zbog oporavka finansijskog bogatstva koje je poraslo za skoro 7%.

Finansijsko bogatstvo, pododjeljak ukupnog bogatstva, isključuje stvarnu imovinu kao što su imovina i zemljište, kao i obaveze.

Ovi podaci dolaze kao pozitivan znak nakon teškog post-kovid perioda, kada su visoke kamatne stope i depresijacija valute pogodile džepove ljudi širom svijeta.

U 2022. ukupno bogatstvo poraslo je samo 0,2%, dok je finansijsko bogatstvo palo 4%.

Uprkos tome, BCG je navela da još nije postignut potpuni oporavak. Ukupni rast bogatstva od 4,3% i dalje je skroman u poređenju sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 7,1%, ostvarenom u periodu od 2014. do 2021.

Kako izgleda bogatstvo po regionima?

Posmatrajući period od 2022. do 2023. godine, godišnja stopa rasta neto bogatstva bila je najveća u Latinskoj Americi (7,9%), a zatim na Bliskom istoku i Africi (7,8%).

U poređenju sa predviđenom godišnjom stopom rasta od 2023. do 2028. godine, Bliski istok i Afrika su na prvom mjestu (10%), a slijede ih Latinska Amerika.

Uprkos dramatičnom porastu, to ne znači da su ove regije najbogatije. Naprotiv, bogatstvo je pretežno koncentrisano u Sjevernoj Americi, zatim u azijsko-pacifičkom području, a zatim u zapadnoj Evropi.

„Finansijsko bogatstvo u razvijenim ekonomijama Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope posebno je teško pogođeno 2022. godine, ali su se oba regiona oporavila 2023“, navodi BCG.

“Sjeverna Amerika je bila među najbrže rastućim regionima, sa više od 50% ukupnog novog finansijskog bogatstva u 2023, podstaknuta ogromnim oporavkom na berzi.”

Finansijski dobici su značajno povećani dionicama tehnologije i poluprovodnika, a Apple, Nvidia i Microsoft su postale prve kompanije koje su dostigle tržišnu kapitalizaciju od 3 biliona dolara (2,77 biliona eura).

Rast u zapadnoj Evropi bio je nešto prigušeniji u smislu finansijskog bogatstva. Prema BCG-u, to nije bilo samo zbog manjih dobitaka na berzi, već su investitori uložili i manje novca u akcije.

Finansijsko bogatstvo je na sličan način pokazalo prigušeni zamah u azijsko-pacifičkom regionu – porastao je 5,1% u 2023. U izvještaju se navodi da je to prvenstveno zbog usporavanja stvaranja bogatstva u Kini, iako se snažan rast očekuje u periodu do 2028. godine.

Neravnomjeran rast bogatstva unutar regiona

Da bismo se fokusirali na podatke iz pojedinačnih zemalja, korisno je pogledati novi, paralelni izvještaj o globalnom bogatstvu UBS-a.

Jedan dio studije, koji se fokusira na 56 zemalja, bavi se prosječnim rastom bogatstva po odrasloj osobi od 2022. do 2023. godine.

Najjača kontrakcija zabilježena je na Kipru, sa padom od više od 30%. Na rang listi je slijedio Meksiko, gdje je bogatstvo po populaciji palo blizu 20%. Sljedeći je Kazahstan, koji je zabilježio kontrakciju više od 17%.

Među zapadnoevropskim ekonomijama, najgore su prošle Švajcarska i Italija, sa padom od skoro 6%, odnosno 4%.

Na drugom kraju ljestvice ističe se Turska s porastom bogatstva od više od 157% po odrasloj osobi između 2022. i 2023. godine, ostavljajući sve ostale nacije daleko iza sebe.

U Velikoj Britaniji je ova brojka porasla blizu 10% na godišnjem nivou, dok je bogatstvo Danske po odrasloj osobi poraslo za skoro 6%.

UBS je takođe prikupio podatke o distribuciji milionera širom svijeta, broj zaposlenih koji će se povećati u narednim godinama. Većina ovih osoba nalazi se u SAD-u, zatim u Kini i Ujedinjenom Kraljevstvu.