Šta bi moglo probušiti balon vještačke inteligencije vrijedan tri biliona dolara
“Rizik od nedovoljnog ulaganja je dramatično veći od rizika od prevelikog ulaganja,” rekao je Sundar Pichai, šef Alphabeta tokom prošlosedmičnog razgovora o zaradi kompanije.
On je, kao i mnogi današnji direktori, govorio o vještačkoj inteligenciji (AI). Preciznije, govorio je o izgradnji više centara AI podataka koji će služiti klijentima tehnološkog giganta koji se bavi računarstvom u oblaku. Iznosi o kojima je riječ bode oči. Očekuje se da će kapitalna potrošnja Alphabeta ove godine porasti za otprilike polovinu, na 48 milijardi dolara. Mnogo toga će biti potrošeno na opremu povezanu sa vještačkom inteligencijom.
Pichai nije usamljen. Analitičarska firma New Street Research procjenjuje da će Alphabet, Amazon, Meta i Microsoft zajedno potrošiti 104 milijarde dolara na izgradnju AI centara podataka ove godine. Dodajte potrošnju manjih tehnoloških firmi i drugih industrija i ukupni AI podatkovni centar između 2023. i 2027. mogao bi dostići 1,4 milijarde dolara.
Obim ove investicije i neizvjesnost oko toga da li će se i kada isplatiti zadaju muku dioničarima. Dan nakon Alphabetovih rezultata, NASDAQ, tehnološki indeks, pao je 4%, što je najveći jednodnevni pad od oktobra 2022. Ove sedmice analitičari će se baviti kvartalnim rezultatima Amazona i Microsofta, dvije najveće svjetske kompanije poslovanja u oblaku, kao naznake o tome kako napreduju njihovi poslovi sa vještačkom inteligencijom.
Za sada, tehnološki giganti pokazuju malo sklonosti da smanje svoja ulaganja, kao što pokazuje i izlaganje šefa Google-a. To je dobra vijest za bezbroj dobavljača koji imaju koristi od procvata ove djelatnosti. Nvidia, proizvođač AI čipova koji je u junu nakratko postao najvrednija kompanija na svijetu, zauzela je većinu pažnje. Ali lanac nabavke AI je daleko veći. Obuhvata stotine firmi, od tajvanskih proizvođača servera i švajcarskih inženjerskih kompanija do američkih energetskih kompanija. Mnogi su primijetili porast potražnje od pokretanja ChatGPT-a 2022. i sami ulažu u skladu s tim. Vremenom bi uska grla u ponudi ili opadajuća potražnja mogli učiniti da budu preopterećeni.
AI investicije se generalno mogu podijeliti na dva dijela. Polovina od toga ide proizvođačima čipova, a glavni korisnik je Nvidia. Ostatak se troši na proizvođače opreme koja održava strujanje čipova, u rasponu od mrežne opreme do rashladnih sistema.
Da bi procijenio šta se dešava duž lanca snabdijevanja vještačkom inteligencijom, The Economist je ispitao korpu od 60-ak takvih kompanija. Od početka 2023. srednja cijena dionica firmi u našem univerzumu porasla je za 106%, u poređenju sa povećanjem od 42% u S&P500 indeksu američkih dionica. Za to vrijeme njihova očekivana prodaja za 2025. porasla je u prosjeku 14%. To se poredi sa povećanjem od 1% među nefinansijskim firmama, isključujući tehnološke kompanije iz S&P500 indeksa.
Najveći dobitnici su bili proizvođači čipova i servera. Nvidia je zaslužna za skoro trećinu rasta očekivane prodaje ove grupe kompanija. Predviđa se da će ove godine prodati 105 milijardi dolara AI čipova i prateće opreme, u odnosu na 48 milijardi dolara u posljednjoj fiskalnoj godini. AMD, njegov najbliži rival, vjerovatno će ove godine prodati oko 12 milijardi dolara čipova za podatkovne centre, sa 7 milijardi dolara.
U junu, Broadcom, drugi proizvođač čipova, rekao je da su njegovi kvartalni prihodi od vještačke inteligencije skočili 280% na godišnjem nivou, na 3,1 milijardu dolara. On pomaže kupcima, uključujući dobavljače oblaka, da dizajniraju vlastite čipove, a prodaje i mrežnu opremu.
Dvije sedmice kasnije, Micron, proizvođač memorijskih čipova, rekao je da su i njegovi prihodi od centara podataka skočili, zahvaljujući rastućoj potražnji za vještačkom inteligencijom.
Šansa i za kompanije za servere
Kompanije koje proizvode servere takođe se trude. I Dell i Hewlett Packard Enterprise rekli su u svojim najnovijim pozivima o zaradi da se prodaja AI servera udvostručila u proteklom tromjesečju.
Foxconn, tajvanski proizvođač koji sklapa mnogo Appleovih iPhonea, takođe ima posao sa serverima. U maju je objavio da se njegova prodaja iz sektora vještačke inteligencije utrostručila u protekloj godini.
Druge firme bilježe porast interesa, čak i ako nova prodaja još nije ostvarena. Eaton, američki proizvođač industrijskih mašina, rekao je da je u prošloj godini zabilježio više od četiri puta povećanje upita kupaca u vezi s njegovim proizvodima za AI centre podataka. AI serveri mogu zahtijevati i do deset puta više energije od konvencionalnih. Earl Austin Junior, šef Quanta Services, firme koja proizvodi opremu za obnovljive izvore energije i prenos, nedavno je priznao da me je porast potražnje za njenim poslovanjem sa centrima podataka „malo zatekao nespremnog“.
Vertiv, koji prodaje sisteme za hlađenje koji se koriste u centrima podataka, primijetio je u aprilu da se njegov broj projekata vještačke inteligencije više nego udvostručio u roku od dva mjeseca.
Sve ovo interesovanje izaziva dalje ludilo ulaganja. Ove godine se očekuje da će oko dvije trećine firmi u uzorku The Economista povećati svoje kapitalne izdatke, u odnosu na prodaju, iznad svojih petogodišnjih prosjeka. Mnoge kompanije grade nove fabrike. Među njima su Wiwynn, tajvanski proizvođač servera, Supermicro, američki i Lumentum, američki prodavač naprednih mrežnih kablova. Mnogi takođe troše više na istraživanje i razvoj.
Akvizicije
Neke kompanije investiraju putem akvizicija. Ovog mjeseca AMD je rekao da kupuje Silo, AI startup, kako bi poboljšao svoje mogućnosti u oblasti vještačke inteligencije.
U januaru je HPE najavio da će potrošiti 14 milijardi dolara za kupovinu Juniper Networks, mrežne firme. U decembru je Vertiv najavio kupovinu CoolTere, ekspertske firme za tečno hlađenje. Kompanija se nada da će joj to pomoći da poveća svoju proizvodnju tehnologije hlađenja tekućinom 40 puta.
Međutim, upravo dok se potrošnja povećava, prijetnje lancu nabavke AI rastu. Jedan od problema je njegovo veliko oslanjanje na Nvidiju.
Baron Fung, iz Dell’Oro Group, istraživačke firme, napominje da kada je Nvidia prešla sa lansiranja novog čipa svake dvije godine na svaku godinu, cijeli lanac nabavke morao se boriti da izgradi nove proizvodne linije i ispuni ubrzane vremenske rokove. Buduća prodaja za mnoge firme u lancu snabdijevanja vještačkom inteligencijom zasniva se na tome da najvredniji proizvođač čipova na svijetu bude zadovoljan.
Još jedna prijetnja proizlazi iz uskih grla u lancu snabdijevanja, prije svega u dostupnosti električne energije. Analiza Bernsteina, brokera, razmatra scenario u kojem se do 2030. AI alati koriste otprilike onoliko koliko se Google pretraga koristi danas. To bi podiglo rast potražnje za električnom energijom u Americi na 7% godišnje, sa 0,2% između 2010. i 2022. Bilo bi teško brzo izgraditi toliki kapacitet. Stephen Byrd iz banke Morgan Stanley napominje da je u Kaliforniji, gdje bi se mogli izgraditi brojni AI centri podataka, potrebno šest do deset godina da se poveže na mrežu.
Neke kompanije već pokušavaju da popune praznine pružanjem električne energije van mreže. U martu Talen Energy, energetska kompanija, prodala je Amazonu data centar povezan s nuklearnom elektranom za 650 miliona dolara. CoreWeave, mali dobavljač AI oblaka, nedavno je sklopio ugovor sa Bloom Energy, proizvođačem gorivnih ćelija, za proizvodnju energije na licu mjesta. Druge prenamjenjuju lokacije kao što su mjesta za rudarenje bitcoina koje već imaju pristup mreži i elektroenergetsku infrastrukturu. Ipak, energetske potrebe za AI su toliko velike da ostaje rizik od nestašice struje koja ograničava aktivnost.
Najveća prijetnja lancu nabavke vještačke inteligencije dolazi od opadajuće potražnje. U junu Goldman Sachs, banka i Sequoia, firma rizičnog kapitala, objavili su izvještaje u kojima se preispituju prednosti trenutnih generativnih alata AI, i, kao proširenje, mudrost giganta u oblasti računarstva u oblaku. Ako AI profit ostane nedostižan, tehnološki giganti bi mogli smanjiti kapitalnu potrošnju, ostavljajući lanac snabdijevanja izloženim.
Izgradnja fabrika donijela je veće fiksne troškove. Firme iz uzorka The Economista očekuju da će srednja potrošnja na nekretnine, postrojenja i opremu skočiti za 14% između 2023. i 2025. godine. Neke investicije mogu početi izgledati sumnjivo ako se potražnja sporo materijalizuje. Cijena HPE-ove kupovine Juniper Networksa bila je dvije trećine tržišne vrijednosti kupca kada je objavljena u januaru.
Čak i nakon kolebanja u prošloj sedmici, tržišna očekivanja ostaju bikovska. Za uzorak firmi srednji omjer cijene i zarade, mjera za to kako investitori vrednuju profit, popeo se za devet procentnih poena od početka 2023. Ako se takva očekivanja žele ispuniti, alati vještačke inteligencije moraju se brzo poboljšati i preduzeća ih moraju masovno usvojiti. Za mnoge kompanije duž lanca nabavke AI, ulozi postaju neugodno visoki.
Naslovna fotografija: Jessica Lewis 🦋 thepaintedsquare, Unsplash
