Tajming, sreća ili talenat: Šta čini milijardera?

Šta je zajedničko italijanskom komunisti, studentu mimike, mališanu sa smislom za loptu i komičaru koji se šali ni o čemu?

Svi su postali članovi vrlo odabranog globalnog kluba.

Miuccia Prada, Tiger Woods i Jerry Seinfeld su među oko 2.800 ljudi na planeti koji su milijarderi u američkim dolarima.

Ali lista superbogatih je veoma internacionalna, piše BBC.

Prema američkoj medijskoj kući Forbes koja prati bogatstvo najbogatijih na svijetu, Sjedinjene Države imaju 813 milijardera, Kina (uključujući Hong Kong) je druga sa 473, a Indija treća sa 200.

Veličina ovog bogatstva može biti teška za shvatiti. Milijarda je ogroman broj – da bismo dali ideju o razmjerama, milion sekundi je 11 dana, ali milijarda je 32 godine. A za neke je samo postojanje milijardera dovoljno opsceno.

Osamdeset jedan od najbogatijih ljudi na svijetu – otprilike pun autobus – ima više zajedničkog bogatstva od četiri milijarde najsiromašnijih ljudi na svijetu.

U izvještaju o nejednakosti iz 2023, Oxfam je zaključio: “Svaki milijarder je greška u politici. Samo postojanje milijardera u procvatu i rekordnih profita, dok se većina ljudi suočava sa problemom štednje, rastućim siromaštvom i krizom troškova života, dokaz je ekonomskog sistema koji ne uspijeva da služi čovječanstvu.”

Ta nejednakost dovela je do poziva u mnogim zemljama za porezima na apsolutno bogatstvo, a ne na prihod. U SAD, senatorka Demokratske stranke Elizabeth Voren predložila je porez od 2% na imovinu veću od 50 miliona dolara i 3% na imovinu veću od milijardu dolara.

Ali drugi tvrde da izgledi za veliko bogatstvo inspirišu stvaranje i inovacije koje poboljšavaju živote miliona ljudi.
Američki ekonomista Michael Strain tvrdi da nam treba više milijardera, a ne manje i citira dobitnika Nobelove nagrade Williama Nordhausa koji je otkrio da oko 2% povrata od tehnoloških inovacija ide osnivačima i pronalazačima, a ostatak društvu.

Strain milijardere naziva „uglavnom samostalnim inovatorima koji su promijenili način na koji živimo“. On navodi primjere kao što su Bill Gates i Steve Ballmer koji su revolucionirali personalno računarstvo, legendarni investitor Warren Buffett, Jeff Bezos koji je preokrenuo maloprodaju i Elon Musk koji je poremetio automobilsku industriju i trgovinu svemirom.

“Nijedan od njih nije ‘politički neuspjeh’”, zaključuje on. “Umjesto da želimo da ne postoje, trebali bismo biti oduševljeni što postoje.”

Obećali da će pokloniti pola svog bogatstva

Mnogi milijarderi takođe doniraju velike sume u dobrotvorne svrhe. Gates i Buffett su razvili “The Giving Pledge” – obavezu da se pokloni više od polovine svog bogatstva tokom svog života.

Reper, poslovni mogul i milijarder Jay-Z, iako nije potpisao zakletvu, ponudio je dio svog bogatstva: „Ne mogu pomoći siromašnima ako sam jedan od njih. Tako sam se obogatio i vratio. Za mene je to win-win.”

Milijarderi se ne bogate u vakuumu. Njihov uspjeh nam također govori nešto o nama samima.

Teško je postati veoma, veoma bogat osim ako ne pružate nešto što je ljudima potrebno, što žele ili u čemu uživaju.
Bilo da se radi o minimalističkim stilovima Prade, filmovima iz Ratova zvijezda ili TikToku, milijarderi o kojima razgovaramo promijenili su svijet u većoj ili manjoj mjeri – a priče o tome kako su to učinili su uvjerljive.

Na primjer, osnivači Google-a pokušali su prodati ranu verziju svog pretraživača za milion dolara, ali nije bilo onih koji bi ih kupili. Danas Google vrijedi 2,3 milijarde dolara, a suosnivač Sergey Brin lično vrijedi 135 milijardi dolara – što je otprilike BDP Maroka.

Maria Bianchi bila je komunistkinja s kartama u Italiji 1960-ih, studirala je mimiku u pozorišnoj školi prije nego što je promijenila ime u Miuccia Prada. Prva indijska milijarderka koja je sama napravila, Kiran Mazumdar-Shaw, počela je kuvati pivo prije nego što je pogodila rodnu pristrasnost i umjesto toga isprobala farmaceutske proizvode, postavši najveći proizvođač inzulina u Aziji.

Roditelji Jerryja Seinfelda su bili siročad i otac ga nikada nije grlio. Možda je jedan od razloga što su on i Larry David imali pravilo za likove u svojoj hit komediji Seinfeld: “Bez grljenja i učenja“.

Pojedinačni uspjeh ovih milijardera takođe često govori o širim istorijskim, političkim ili tehnološkim trendovima.
Tehnološki poduzetnik Jack Ma, suosnivač Alibaba grupe, bio je korisnik dvije moćne i istovremene sile – rađanja online maloprodaje i rastuće ekonomske moći i masovnog bogatstva Kine.

Chuck Feeney, čovjek koji je izmislio bescarinsku kupovinu (i dao cijelo svoje bogatstvo ) izazvao je talas odlaznog japanskog turizma nakon Drugog svjetskog rata.

Postoje priče u kojima je sreća igrala ulogu. Osnivač Microsofta Bill Gates slučajno je išao u jednu od rijetkih škola u SAD-u kasnih 1960-ih koje su imale kompjuter. Dok je pjevačica i poslovna žena Rihanna dobila odmor zahvaljujući slučajnoj audiciji kod producenta ploča koji je bio na odmoru na Barbadosu.

I roditelji su često “okidač” bogatstva. Cijela porodica Taylor Swift preselila se iz Pensilvanije u Nešvil kako bi unaprijedila karijeru njihove kćerke tinejdžerke, dok je majka Michaela Jordana sugerisala da bi trebalo “da čuje šta Nike ima da kaže” prije nego što potpiše ugovor sa Adidasom ili Converseom – utirući put za najunosniji ugovor o podršci sporta u istoriji.

U ovim pričama ima trenutaka „kliznih vrata“ – malih događaja koji su u retrospektivi promijenili živote i bogatstvo ovih milijardera.

Ali kada se vrata otvore, morate proći kroz njih, a ako postoji jedan zajednički imenitelj, to su energija, nagon i posvećenost koju su ovi ljudi unijeli u svoje discipline. Plus njihova želja da nastave, kada bi mnogi odavno odustali.