Njemačka u prvoj polovini godine odobrila 80.000 radnih viza

Njemačko ministarstvo spoljnih poslova je u prvih 6 meseci ove godine izdalo više od 80.000 radnih viza.

Oko polovine njih (skoro 40.000) su za kvalifikovane radnike, saznala je novinska agencija dpa iz Ministarstva a prenosi Deutsche Welle (DW). U istom periodu prošle godine ljudima sa nekom kvalifikacijom je izdato 37.000 viza. A u cijeloj 2023. je izdato 157.000 radnih viza, od toga 79.000 kvalifikovanim radnicima.

Čekajući “kartu šansi”

Takozvana karta šansi, koja je uvedena prvog juna ove godine, još nije zaživjela. Do sada je izdato nešto manje od 200 viza na toj osnovi. Uslovi za kartu šansi: stručno obrazovanje priznato u državi porijekla, najmanje dvogodišnja strukovno obrzovanje ili odgovarajuća visokoškolska diploma te znanje njemačkog ili engleskog jezika. S obzirom na nivo znanja jezika, radno iskustvo, starosnu dob i vezu s Njemačkom, zainteresovani dobijaju bodove.

Ko skupi dovoljno bodova može u Njemačku i ima godinu dana vremena za traženje stalnog zaposlenja. Moguće je produženje na dvije godine.

Njemačka od 2020. ima zakon za doseljavanje stručne radne snage. U novembru je 2023. na snagu je stupio prvi dio reforme tog zakona koji je dogovorila vladajuća koalicija SPD, Zelenih i liberala. Taj dio je obuhvatao prije svega olakšice kod tzv. „Plave karte EU” te kod priznavanja stručne kvalifikacije.

Od marta stručna radna snaga može doći u Njemačku i da počne da radi bez prethodnog postupka priznavanja diplome. Oni dakle ne moraju dokazati obrazovanje koje je priznato u Njemačkoj, ali poslodavac im mora osigurati godišnju platu od 40.770 eura bruto, odnosno u zanimanjima kod kojih postoje kolektivni ugovori poslodavac se mora držati toga kolektivnog ugovora.

Osim toga od 1. juna ove godine za osobe iz zemalja Zapadnog Balkana postoje dodatne mogućnosti dolaska u Njemačku radi zapošljavanja. Unutar EU postoji sloboda odabira zemlje u kojoj će čovjek raditi.

Koliko ljudi dolazi radi posla iz zemalja van EU zavisi od toga koliko je komplikovano podnošenje zahtjeva za vizu i koliko dugo zainteresovani podnositelj mora čekati na termin u njemačkom konzularnom predstavništvu. Iz Ministarstva kažu da prioritetno obrađuju zahtjeve za zaposlenje stručne radne snage u Njemačkoj. A do 1. januara 2025. sistem za dodjelu viza bi trebalo da bude potpuno digitalizovan.

Pledoaje za kulturu dobrodošlice

Jasno je da nedostatak stručne radne snage predstavlja jedan od najvećih ekonomskih rizika u Njemačkoj. Vodeća udruženja njemačke privrede stoga smatraju da je neophodna kultura dobrodošlice.

Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore DIHK Peter Adrian izjavio je za agenciju dpa: „Poruka mora glasiti: radujemo se što Vas možemo pozdraviti kod nas u Njemačkoj. A za to ima puno mogućnosti. To počinje s dodjelom viza, a završava s obezbjeđivanjem stana i mjesta za djecu u vrtiću, školi, dnevnom boravku.

Tu na brojnim područjima imamo deficita”, kaže Adrian te dodaje da novi zakon o doseljavanju stručne radne snage načelno treba gledati pozitivno: „Ali, on je previše kompkovan. U praktičnoj primjeni zaostajemo. Ne vjerujem da s ovom varijantom možemo dovesti puno stručne radne snage.”

Njemački “We want you!”

I predsjednik Udruženja njemačke industrije BDI Zigfrid Rusvurm vidi potrebu za poboljšanjem. „Zadati počinju kod ambasada i konzulata. Svi poznaju američki plakat ‘We want you!’ (Hoćemo te!). I mi moramo tako razmišljati i djelovati. Ta kultura dobrodošlice mora da se sprovodi do opštinskog ili okružnog ureda za strance.”

To mora obuhvatati i praktična pitanja, kaže šef BDI-ja. „Moj omiljeni primjer je: mogu li da registrirujem auto u svom okružnom uredu ako ne govorim njemački? Postoji li neko ko taj standardni postupak obavlja na engleskom jeziku? To su banalnosti. Ali one neobično pomažu ljudima koji počinju život u drugoj zemlji. U cijelom tom lancu se treba još puno toga uraditi.”