Zašto je evropska proizvodnja i dalje u kritičnom stanju?

Evropski proizvodni sektor nastavlja da se bori, a avgustovski indeks menadžera nabavke ukazuje na produbljivanje pada. Njemačka i Francuska prednjače u padu, dok rastući troškovi predstavljaju dodatne izazove.

Čini se da je kriza koja je zahvatila evropski proizvodni sektor daleko od kraja, a svjetlo na kraju tunela postaje sve slabije, ocjenjuje Euronews Business.

Avgust je doneo još jedan talas loših vijesti, sa novom kontrakcijom aktivnosti privatnog sektora, kako je otkrilo istraživanje S&P Global-ovog indeksa menadžera nabavke (PMI).

Dok je konačno očitavanje za avgust doživjelo manju reviziju naviše sa 45,6 na 45,8, ono je i dalje ostalo ispod ključne oznake od 50,0, signalizirajući uporni pad. Indeks je od jula 2022. lebdio na negativnoj teritoriji, odražavajući strukturne izazove sa kojima se suočava proizvodni sektor eurozone.

Priliv novih narudžbi, ključni pokazatelj buduće proizvodnje, pao je najvećom stopom do sada u 2024. Kako je potražnja presušila, kompanije su bile prisiljene da smanje nabavku inputa, smanje broj zaposlenih i zalihe. Dodatno, poslovno povjerenje je palo na petomjesečni minimum, naglašavajući neizvjesnost koja i dalje visi nad sektorom.

Njemačka i Francuska predvode kontrakciju proizvodnje

Među zemljama obuhvaćenim anketama, Njemačka i Francuska – dvije najveće ekonomije eurozone – najviše su umanjile ukupne fabričke performanse u avgustu, uz pogoršanje proizvodnih uslova u obje zemlje. Grčka, Španija i Irska su jedine zemlje koje su zabilježile rast, iako je tempo poboljšanja u Grčkoj i Španiji usporen.

Pad ukupne prodaje u eurozoni bio je najteži ove godine, što se poklapa sa prosječnim padom zabilježenim u posljednjih 28 mjeseci. Novi izvozni poslovi su takođe bili pogođeni, pri čemu je stopa pada dostigla najveći nivo u posljednjih osam mjeseci – jasan znak da globalna potražnja za evropskom robom posustaje.

Kao rezultat toga, fabrike širom eurozone ukidaju radna mjesta zabrinjavajućim tempom, a nivo zaposlenosti pada 15. mjesec zaredom.

Dodatni problemi u sektoru, proizvođači iz eurozone su već treći mjesec zaredom izvijestili o rastućim troškovima inputa. Iako je tempo inflacije blago usporen, i dalje je blizu 18-mjesečnog maksimuma, vođen faktorima kao što su rastuće cijene energije i poremećaji u lancu snabdijevanja.

Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista u Hamburškoj komercijalnoj banci, uhvatio je preovlađujuće mišljenje, napomenuvši: “Stvari idu nizbrdo – i to brzo. Proizvodni sektor je zapeo u kolotečini, a uslovi poslovanja se pogoršavaju istim solidnim tempom već tri uzastopna mjeseci, gurajući recesiju na iscrpljujućih 26 mjeseci i dalje.”

Ekspert je istakao da i domaće i međunarodne nove narudžbe dodatno usporavaju, umanjujući bilo kakve trenutne nade za oporavak.

“Da problem bude veći, cijene inputa su ponovo skočile od juna”, dodao je on.

Pad je bio posebno izražen u cikličnim sektorima i među kompanijama sa značajnom izloženošću kineskoj tražnji, jer je ekonomska neizvjesnost u Kini nastavila da opterećuje globalna tržišta. Razlika između Caixina i zvaničnog proizvodnog PMI-a u Kini za avgust, pri čemu se ovaj drugi smanjuje četvrti mjesec zaredom, dovela je do pada šangajskog indeksa od 1,1% preko noći i 1,5% pada hongkonškog Hang Senga.

Američko tržište dionica zatvoreno je u ponedjeljak povodom praznika rada.

Na deviznom tržištu, euro je ojačao 0,2% u odnosu na dolar, dostigavši ​​1,1070. Porastao je 0,3% u odnosu na švajcarski franak i 0,5% u odnosu na japanski jen, dok je ostao nepromijenjen u odnosu na funtu sterlinga.