AI sumnja u Spajićev plan: Može li Crna Gora ispuniti ciljeve fiskalne strategije? [1. dio]

Fiskalna strategija Crne Gore za period 2024-2027. godine pokazuje ambiciozan plan za ekonomski rast i razvoj kroz reforme i kapitalne investicije, ali nosi sa sobom značajne rizike. Veliki oslonac na inostrane fondove, visoko zaduženje, optimistične makroekonomske projekcije i rizici povezani s inflacijom i fiskalnim deficitom čine ovaj plan osjetljivim na vanjske šokove i unutrašnje slabosti.

Ovo je zaključak ChatGPT Plus-a (verzija 4o), najnovije premium verzije naprednog jezičkog modela baziranog na vještačkoj inteligenciji kompanije OpenAI.

“Strategija predviđa da će se zaduživanje Crne Gore koristiti isključivo za kapitalne projekte, ali nivo javnog duga planiran je da bude na prosječnom godišnjem nivou od oko 64% BDP-a u periodu 2024-2027(nacrt-fiskalne-strategi…). To je relativno visok nivo, posebno za male ekonomije koje su ranjive na vanjske šokove. Ekonomski stručnjaci bi mogli biti zabrinuti zbog rizika prekomjernog zaduživanja, posebno ako se rast BDP-a ne odvija prema predviđenom scenariju”, jedan je od brojnih primjedbi koje je ChatGPT Plus dao na upit portala Investitor.

Evo još nekih ključnih tačaka koje je servis dao nakon što je izanalizirao dokument koji je trenutno u skupštinskoj proceduri:

Optimistične makroekonomske projekcije: Planirani realni rast BDP-a od 3,1% do 4,8% u periodu 2025-2027 može biti pretjerano optimističan, posebno s obzirom na izazove sa stranim tržištima, geopolitičke nestabilnosti i konkurentnost Crne Gore u regiji. U slučaju da se ovaj rast ne ostvari, to bi moglo ugroziti sposobnost vraćanja duga i stabilnost javnih financija.

Oslanjanje na inostrane investicije i EU grantove: Strategija se oslanja na kapitalne projekte koji se finansiraju dijelom kroz grantove iz EU i međunarodne zajmove. Ako ti fondovi budu manji od očekivanih ili dođe do kašnjenja, postoji rizik da se neki od planiranih infrastrukturnih projekata ne realizuju.

Potencijalni inflatorni pritisci: U fiskalnoj strategiji se predviđa postepeno usporavanje inflacije na prosječno 3% u periodu od 2025. do 2027, no vanjski faktori, poput cijena energije i hrane, mogu i dalje biti nepredvidivi. Inflacija bi mogla ostati visoka, što bi negativno uticalo na životni standard građana.

Smanjenje poreskog opterećenja na rad: Iako smanjenje poreskog opterećenja na zarade ima pozitivan učinak na poslovni ambijent, smanjivanje prihoda iz ovog segmenta stvara pritisak na budžet. Ako alternativni izvori prihoda ne budu dovoljni, može doći do povećanja deficita ili smanjenja javnih usluga.

Neadekvatno usmjerenje investicija: Iako su infrastrukturni projekti važni, postoji rizik da investicije u projekte poput auto-puta ne donesu dovoljno brz povrat kroz ekonomski rast. Kritičari bi mogli smatrati da bi ulaganja u obrazovanje, zdravstveni sistem ili modernizaciju privrede mogli dati veći dugoročni doprinos ekonomskom rastu.

Detaljnija analiza ključnih segmenata

1. Nivo zaduženja i upravljanje javnim dugom
Slabost: Strategija predviđa da će nivo javnog duga ostati na relativno visokom nivou od oko 64% BDP-a, a zaduživanje će se koristiti isključivo za kapitalne projekte, kao što su infrastruktura i energetski sektor. Međutim, ovo može biti problematično jer dug na tom nivou smanjuje fiskalni manevarski prostor u slučaju vanjskih šokova, poput ekonomskih kriza, inflatornih pritisaka ili povećanja kamatnih stopa. Osim toga, Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, osjetljiva je na vanjske uticaje, pa bi dug na tom nivou mogao ograničiti njen fiskalni kapacitet u slučaju bilo kakve globalne ekonomske nestabilnosti.

Rizik: Ako se planirani rast BDP-a ne ostvari, to bi moglo povećati udio duga u BDP-u, dodatno opterećujući javne finansije. Osim toga, ako kapitalni projekti ne donesu očekivane ekonomske koristi u kratkom roku, to može dodatno povećati pritisak na javne financije.

2. Optimistične makroekonomske projekcije
Slabost: Predviđeni realni rast BDP-a od 3,1% do 4,8% godišnje u razdoblju 2025-2027 može biti pretjerano optimističan s obzirom na globalnu ekonomsku neizvjesnost. Iako je Crna Gora ostvarila značajan rast u 2023. godini, oslanjanje na snažnu domaću potrošnju i strukturne reforme kao glavne pokretače rasta može se pokazati problematičnim. U ekonomijama s ograničenim resursima, domaća potrošnja često ne može dugoročno podržavati rast BDP-a bez povećanja proizvodnje i izvoza.

Rizik: Ukoliko se očekivani ekonomski rast ne ostvari, to bi moglo stvoriti pritisak na održivost javnog duga, jer bi fiskalni prihodi mogli biti manji od predviđenih. Inflacija takođe može ostati viša nego što je predviđeno, što bi dodatno smanjilo kupovnu moć građana.

3. Oslanjanje na inostrane investicije i EU fondove
Slabost: Strategija predviđa značajan priliv kapitala iz EU fondova i grantova, posebno kroz Plan rasta za Zapadni Balkan. Predviđa se da će Crna Gora imati pristup sredstvima od 400 milijuna eura tokom ovog perioda, što uključuje finansiranje ključnih infrastrukturnih projekata. Međutim, pristup tim fondovima može biti podložan političkim i birokratskim kašnjenjima, a neispunjenje kriterijuma za povlačenje sredstava može omesti planirane projekte.

Rizik: Ako se ne ostvari puna dostupnost tih sredstava, vlada bi mogla biti prisiljena na dodatno zaduživanje ili smanjenje kapitalnih investicija, što bi usporilo očekivani ekonomski rast. Takođe, politička nestabilnost ili promjene u EU politici prema Zapadnom Balkanu mogu uticati na dinamiku povlačenja tih sredstava.

4. Fiskalna politika – smanjenje poreskog opterećenja
Slabost: Jedna od ključnih mjera fiskalne strategije je smanjenje poreskog opterećenja na rad kroz smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ova mjera, iako pozitivna za poslodavce i zaposlene, smanjuje fiskalne prihode države. Vlada očekuje kompenzaciju kroz povećanje potrošnje i naplatu indirektnih poreza poput PDV-a, ali to može biti nesigurno.

Rizik: Ako potrošnja građana ne poraste onako kako se očekuje, prihodi od PDV-a i drugih indirektnih poreza mogli bi biti manji, što bi rezultiralo većim fiskalnim deficitom. Takođe, ova mjera može opteretiti penzijski sistem na duži rok, jer će smanjenje doprinosa smanjiti priliv sredstava u penzioni fond, a dugoročna održivost socijalnih fondova može biti dovedena u pitanje.

5. Inflatorni pritisci
Slabost: Fiskalna strategija predviđa postepeno smanjenje inflacije na prosječno 3% do 2027. godine, ali vanjski faktori poput cijena energije i hrane i dalje mogu stvarati inflatorne pritiske. Ako cijene ostanu visoke, to bi moglo smanjiti kupovnu moć građana i uticati na potrošnju, koja je ključna komponenta predviđenog ekonomskog rasta.

Rizik: Ako inflacija ostane visoka, to će dodatno smanjiti realne prihode građana i povećati pritisak na vladu da poveća socijalne izdatke, što može dodatno opteretiti javne finansije.

6. Neadekvatno usmjerenje investicija
Slabost: Iako su infrastrukturni projekti važni za dugoročni ekonomski razvoj, postoji zabrinutost da su neki projekti, poput izgradnje auto-puta, neadekvatno usmjereni ili da neće donijeti brz povrat ulaganja. S obzirom na veličinu crnogorske ekonomije i ograničene resurse, ulaganja u sektore s bržim povratom na ulaganja, poput obrazovanja, zdravstvenog sistema ili digitalne infrastrukture, mogli bi imati veći uticaj na dugoročni rast.

Rizik: Ako se infrastrukturalni projekti ne pokažu isplativima u doglednom vremenu, to bi moglo otežati vraćanje duga, a istovremeno usporiti ekonomski rast, budući da bi sredstva mogla biti preusmjerena u projekte sa slabijim povratom.

7. Socijalni troškovi i održivost socijalne politike
Slabost: Strategija predviđa značajna izdvajanja za socijalnu zaštitu i prilagođavanje penzija, u skladu s rastom prosječne zarade i inflacije. Iako je to pozitivno za poboljšanje standarda građana, postoji rizik da će ovi rashodi rasti brže od planiranih prihoda. Ako se socijalni izdaci previše povećaju, to bi moglo opteretiti budžet, pogotovo ako rast prihoda ne prati te troškove.

Rizik: Ukoliko se rast socijalnih davanja ne kontroliše ili se rast penzija prebrzo prilagođava inflaciji, to bi moglo izazvati fiskalni pritisak na budžet i zahtijevati dodatna zaduženja ili smanjenja drugih javnih usluga.

Na pitanje da li može analizirati djelove Strategije koji se tiču poreske reforme, ChatGPT navodi da se komentari mogu razdvojiti na nekoliko ključnih segmenata:

1. Smanjenje poreskog opterećenja na rad
Opis mjere: Jedna od glavnih mjera poreske reforme jeste smanjenje poreskog opterećenja na rad, uključujući doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Doprinosa za PIO na teret zaposlenog će se smanjiti sa 15% na 10%, dok će doprinosa PIO na teret poslodavca pasti sa 5,5% na 0%.
Cilj mjere: Ova reforma ima za cilj povećanje neto plata zaposlenih i smanjenje troškova rada za poslodavce, čime bi se podstakao ekonomski rast i otvorila nova radna mjesta. Očekuje se da će ovo smanjenje podstaći veću formalizaciju rada i smanjenje sive ekonomije, jer će poslodavcima biti lakše i jeftinije zapošljavati radnike na legalan način.

Potencijalne prednosti:
• Povećanje zaposlenosti: Smanjenje troškova rada može povećati konkurentnost crnogorskih preduzeća, omogućavajući im da lakše zapošljavaju nove radnike.
• Povećanje potrošnje: Više neto plate moglo bi povećati potrošnju građana, što bi pozitivno uticalo na ekonomski rast kroz povećanje poreza na potrošnju (PDV, akcize).
• Smanjenje sive ekonomije: Ako su troškovi rada niži, poslodavci bi mogli biti motivisaniji da prijavljuju radnike legalno, smanjujući obim sive ekonomije.

Slabosti i rizici:
• Smanjenje prihoda za penzijske fondove: Smanjenje doprinosa za PIO moglo bi negativno uticati na stabilnost penzijskog fonda, jer će priliv sredstava biti manji. Iako je cilj povećanje zaposlenosti i formalizacije rada, nije sigurno hoće li to u potpunosti kompenzovati gubitak prihoda.
• Oslanjanje na povećanu potrošnju: Fiskalna strategija predviđa da će veća potrošnja zbog povećanih plata nadoknaditi smanjene prihode od doprinosa. Ovo je optimistična pretpostavka i može biti rizična ako inflacija ostane visoka ili ako rast plata ne bude dovoljan za povećanje potrošnje.
• Moguće smanjenje socijalnih benefita: Ako penzijski fondovi postanu pod pritiskom zbog smanjenja doprinosa, to bi moglo dovesti do smanjenja socijalnih benefita ili potrebe za reformom sistema penzija, što bi moglo izazvati nezadovoljstvo među građanima.

2. Uvođenje treće stope PDV-a
Opis mjere: Strategija predviđa uvođenje treće stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 15%, koja bi se primjenjivala u turističkom sektoru (hotelski smještaj, usluživanje hrane i pića).
Cilj mjere: Ova mjera je osmišljena kako bi izjednačila opterećenje PDV-om unutar turističkog sektora i smanjila postojeće razlike između različitih vrsta usluga.

Potencijalne prednosti:
• Smanjenje poreske nejednakosti: Uvođenje treće stope PDV-a može smanjiti razlike između sektora, povećavajući pravednost poreskog sistema.
• Povećanje fiskalnih prihoda: Uvođenje nove stope PDV-a može generisati dodatne prihode za budžet, posebno u sektorima poput turizma, koji čine značajan dio crnogorske ekonomije.

Veći PDV na turizam može ugroziti konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije

Slabosti i rizici:
• Uticaj na turistički sektor: Povećanje PDV-a u turističkom sektoru moglo bi negativno uticati na cijene usluga, smanjujući konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije u odnosu na susjedne zemlje. Ovo bi moglo obeshrabriti dio turista, što bi negativno utjecalo na prihod od turizma.
• Efekat na potrošače: Povećanje cijena turističkih usluga moglo bi dovesti do smanjenja domaće potrošnje u ovom sektoru, jer bi građani mogli izbjegavati skuplje usluge.

3. Akcizna politika
Opis mjere: Strategija predviđa usklađivanje akcizne politike sa EU direktivama u cilju oporezivanja proizvoda koji negativno utiču na zdravlje stanovništva, poput duvana, alkohola i bezalkoholnih pića s dodatkom šećera.
Cilj mjere: Osim fiskalnog cilja povećanja prihoda, akcizna politika ima i zdravstveni cilj – smanjenje potrošnje proizvoda koji negativno utiču na zdravlje stanovništva.

Potencijalne prednosti:
• Povećanje prihoda: Uvođenje novih i povećanje postojećih akciza može značajno povećati fiskalne prihode, a akcizna politika je obično manje osjetljiva na promjene potrošačkih navika.
• Zdravstvene beneficije: Usklađivanje s EU direktivama može smanjiti potrošnju nezdravih proizvoda, što dugoročno može smanjiti troškove zdravstvenog sistema.

Slabosti i rizici:
• Rast neformalne ekonomije: Povećanje akciza može potaknuti rast neformalne trgovine, posebno kod proizvoda poput duvana i alkohola. Povećanje nelegalne prodaje može dovesti do pada prihoda i smanjenja kontrolne efikasnosti nad prometom ovih proizvoda.
• Smanjenje potrošnje: Iako akcizna politika ima za cilj smanjenje potrošnje nezdravih proizvoda, ona takođe može smanjiti ukupan prihod od tih proizvoda ako potrošači pređu na ilegalne kanale ili potpuno smanje potrošnju, što bi moglo smanjiti fiskalni učinak.

4. Smanjenje sive ekonomije
Opis mjere: Fiskalna strategija uključuje mjere za suzbijanje sive ekonomije, uključujući jačanje poreske i carinske administracije te bolju naplatu poreskog duga.
Cilj mjere: Ove reforme imaju za cilj povećanje poreskih prihoda i poboljšanje fiskalne discipline kroz smanjenje porezne evazije.

Potencijalne prednosti:
• Povećanje poreskih prihoda: Suzbijanje sive ekonomije može značajno povećati prihode od poreza, a takođe doprinosi većoj transparentnosti i konkurentnosti privrede.
• Bolja fiskalna disciplina: Smanjenje sive ekonomije može poboljšati finansijsku stabilnost zemlje, jer će se poreski obveznici pridržavati pravila, što može smanjiti neizvjesnost u planiranju budžeta.

Slabosti i rizici:
• Ograničena efikasnost mjera: Iako mjere za suzbijanje sive ekonomije zvuče obećavajuće, njihovo sprovođenje može biti izazovno. Bez adekvatne implementacije i nadzora, reformske mjere mogu ostati nedovoljno efikasne.
• Otpornost sive ekonomije: Crna Gora, kao i mnoge druge zemlje regije, ima visoku razinu sive ekonomije, a promjene u ovoj oblasti mogu zahtijevati dublje društvene i sistemske reforme koje su dugoročnog karaktera.

Zaključak:
Poreska reforma predviđena fiskalnom strategijom Crne Gore za period 2024-2027. godine donosi nekoliko pozitivnih aspekata, uključujući smanjenje poreskog opterećenja na rad, poboljšanje fiskalne discipline kroz borbu protiv sive ekonomije i usklađivanje akcizne politike s EU direktivama. Međutim, značajan rizik leži u smanjenju priliva sredstava za penzijske fondove i optimističnom očekivanju da će povećana potrošnja kompenzovati gubitak poreskih prihoda. Takođe, uvođenje treće stope PDV-a može izazvati negativne efekte u turističkom sektoru, koji je ključan za ekonomiju Crne Gore…

Drugi dio čitajte ovdje:

AI sumnja u Spajićev plan: Da li je fiskalna strategija unaprijed osuđena na propast? [2. dio]