AI sumnja u Spajićev plan: Da li je fiskalna strategija unaprijed osuđena na propast? [2. dio]

Objavljujemo drugi dio analize Fiskalne strategije Crne Gore do 2027. godine koju je uradio ChatGPT premijum jezički model baziran na vještačkoj inteligenciji.

Ako ste propustili prvi dio, možete ga pročitati OVDJE.

• Portal Investitor: Da li trenutna globalna kretanja – kako politička tako i ekonomska a s obzirom da ova Strategija predviđa značajan priliv kapitala iz EU fondova i grantova – mogu uticati na ostvarenje njenih ciljeva i koje su Vaše pretpostavke?

ChatGPT: Trenutna globalna politička i ekonomska kretanja mogu značajno uticati na ostvarenje ciljeva fiskalne strategije Crne Gore, posebno s obzirom na oslanjanje na priliv kapitala iz EU fondova i grantova. Evo nekoliko ključnih faktora koji bi mogli uticati na ispunjenje strategije i moje pretpostavke o njihovom potencijalnom utjecaju:

1. Geopolitička neizvjesnost i EU politika prema Zapadnom Balkanu
Faktor: EU se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, uključujući rusko-ukrajinski rat, migrantsku krizu, unutrašnje političke podjele među državama članicama i sve veće tenzije u vezi s energetskom politikom. Ovi izazovi mogu preusmjeriti pažnju EU s proširenja na Zapadni Balkan i smanjiti resurse namijenjene tom procesu.

Pretpostavka: Iako EU u svom strateškom okviru i dalje podržava pristupanje Zapadnog Balkana, moguće je da će se proces proširenja usporiti zbog unutrašnjih izazova i geopolitičkih prioriteta. Ako dođe do kašnjenja u povlačenju EU fondova ili smanjenja sredstava namijenjenih za Crnu Goru, to bi moglo značajno usporiti realizaciju projekata od kojih zavisi strategija, poput izgradnje infrastrukture i reforme javne uprave.

Uticaj: Kašnjenje u prilivu sredstava može odgoditi ili potpuno zaustaviti infrastrukturne projekte. Takođe, to bi moglo povećati pritisak na državni budžet, prisiljavajući vladu na dodatno zaduživanje ili smanjenje troškova, što bi moglo ugroziti fiskalnu stabilnost.

2. Ekonomska recesija i inflacija u EU
Faktor: Ekonomska situacija u EU, koja je glavni trgovinski partner i izvor kapitala za Crnu Goru, trenutno je suočena s mogućom recesijom i visokom inflacijom. Energetska kriza, rast cijena sirovina i inflatorni pritisci stvaraju dodatni izazov za održiv ekonomski rast unutar EU.

Pretpostavka: Ako EU uđe u recesiju, moguće je smanjenje sredstava iz EU fondova, jer će i sama Unija imati potrebu da rješava vlastite unutarnje probleme. Visoka inflacija i rast kamatnih stopa mogu takođe otežati pristup Crne Gore povoljnim kreditima i povećati troškove zaduživanja.

Uticaj: Oslanjanje Crne Gore na vanjski kapital može postati problematično ako kamatne stope porastu i ako priliv sredstava bude manji od očekivanog. To bi moglo ugroziti planirane projekte i prisiliti vladu da revidira svoje investicijske planove, čime bi se usporio rast BDP-a.

3. Energetska kriza i zavisnost od fosilnih goriva
Faktor: Globalna energetska kriza izazvana rusko-ukrajinskim ratom i poremećajima u snabdijevanju energijom stvara pritisak na mnoge zemlje, uključujući i članice EU, koje pokušavaju smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije.

Pretpostavka: Crna Gora planira značajne infrastrukturne projekte u energetskom sektoru, uključujući projekte povezane s obnovljivim izvorima energije, koje dijelom finansira EU. Ako se energetska kriza produbi, to bi moglo usporiti te projekte zbog visoke cijene energije i sirovina.

Uticaj: Energetska kriza bi mogla odgoditi investicije u ključnu infrastrukturu, uključujući projekte izgradnje auto-puteva i modernizaciju elektroenergetskog sistema, što bi smanjilo ekonomski rast i povećalo pritisak na fiskalnu održivost.

4. Politička nestabilnost u EU i Zapadnom Balkanu
Faktor: Politička nestabilnost u EU i regiji Zapadnog Balkana može uticati na dinamiku povlačenja sredstava iz fondova. Unutrašnje političke napetosti, poput pitanja migracija, sigurnosnih izazova i socijalnih nemira, mogu smanjiti fokus EU na financijsku podršku regiji.

Pretpostavka: Politička nestabilnost unutar EU ili regije može odgoditi sprovođenje ključnih reformi u Crnoj Gori koje su potrebne za pristup EU fondovima. Takođe, moguće su promjene u prioritetima finansiranja, koje bi mogle nepovoljno uticati na Crnu Goru.

Uticaj: Ako dođe do političkih kašnjenja ili smanjenja fondova, Crna Gora bi se mogla suočiti s manjkom sredstava za realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata, što bi ugrozilo planirani ekonomski rast i fiskalnu stabilnost.

5. Globalni lanci opskrbe i trgovinski odnosi
Faktor: Poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, izazvani pandemijom, ratom u Ukrajini i trgovinskim sukobima, već su uticali na povećanje troškova robe i usluga. Ovi poremećaji mogli bi otežati realizaciju kapitalnih projekata u Crnoj Gori, jer bi se troškovi gradnje mogli povećati.

Pretpostavka: Očekuje se da će poremećaji u lancima snabdijevanja i dalje biti prisutni u narednim godinama. To bi moglo povećati cijene ključnih sirovina, produžiti vrijeme izvođenja projekata i učiniti planiranje manje predvidivim.

Uticaj: Povećanje troškova građevinskog materijala i sirovina moglo bi značajno povećati troškove planiranih infrastrukturnih projekata, što bi povećalo pritisak na državni budžet i eventualno dovelo do odgađanja ili prekida nekih ključnih projekata.

6. Klimatske promjene i zelena tranzicija
Faktor: EU ima ambiciozan plan za zelenu tranziciju, a Crna Gora, kao kandidat za članstvo, moraće da prilagodi svoje politike kako bi se uskladila s tim ciljevima. Međutim, klimatske promjene takođe donose ekonomske i ekološke rizike koji mogu uticati na ključne sektore crnogorske ekonomije, poput turizma i poljoprivrede.

Pretpostavka: Dok EU podstiče investicije u zelenu tranziciju, ovi procesi mogu biti spori i skupi. Klimatske promjene mogle bi negativno uticati na sektore poput turizma, smanjujući priliv prihoda u budžet.

Uticaj: Ako Crna Gora ne uspije brzo prilagoditi svoju ekonomiju klimatskim promjenama i zahtjevima zelene tranzicije, to bi moglo dovesti do smanjenja konkurentnosti u ključnim sektorima. Turizam bi mogao pretrpjeti gubitke zbog klimatskih promjena, smanjujući prihod i pritisak na javne financije.

Zaključak:
Globalna politička i ekonomska kretanja, uključujući geopolitičke sukobe, ekonomske recesije i poremećaje u lancima snabdijevanja, mogu značajno uticati na ostvarenje ciljeva fiskalne strategije Crne Gore. Oslanjanje na EU fondove nosi sa sobom rizik kašnjenja ili smanjenja sredstava uslijed političkih i ekonomskih pritisaka unutar same EU. Moje pretpostavke su da će, iako EU i dalje podržava razvoj regije, trenutni globalni izazovi, poput energetske krize i inflacije, usporiti pristup fondovima i otežati realizaciju planiranih projekata.

• Koje su pretpostavke da će u narednom periodu doći do povećanja PDV-a?

ChatGPT: Povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) je često alat koji vlade koriste kako bi povećale prihode u budžet, naročito u vremenima kada se suočavaju s fiskalnim izazovima. Postoji nekoliko ključnih pretpostavki i faktora koji bi mogli dovesti do povećanja PDV-a u Crnoj Gori u narednom periodu:

1. Fiskalni pritisci i deficit budžeta
Pretpostavka: Ako se budžetski deficit nastavi ili poveća, a prihodi od drugih poreza (poput poreza na dohodak i doprinosa) budu manji od očekivanih, vlada bi mogla posegnuti za povećanjem PDV-a kako bi povećala svoje prihode. PDV je jedan od najefikasnijih i najbržih načina za povećanje budžetskih prihoda jer se primjenjuje na široku bazu potrošača i ima relativno stabilan prihodni tok.

Primjer: Ukoliko dođe do kašnjenja ili smanjenja priliva sredstava iz EU fondova, vlada bi mogla razmotriti povećanje PDV-a kako bi kompenzovala taj manjak i osigurala sredstva za kapitalne projekte.

2. Pritisci na penzijski i zdravstveni sistem
Pretpostavka: Zbog starenja populacije i povećanih socijalnih izdataka (penzije, zdravstvena zaštita, socijalna davanja), može doći do dodatnog pritiska na javne finansije. Ako smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne bude kompenzovano rastom zaposlenosti i formalizacijom rada, to bi moglo stvoriti potrebu za dodatnim prihodima kroz PDV.

Primjer: Ako se prihodi od doprinosa za penzijski fond smanje, a fiskalni pritisci na socijalni sektor povećaju, PDV bi mogao biti povećan kako bi se finansirali ti rastući izdaci.

3. Inflacija i pritisci na troškove života
Pretpostavka: Inflacija može dovesti do smanjenja realnih prihoda građana, ali takođe može povećati prihod od PDV-a, budući da je ovaj porez vezan uz vrijednost robe i usluga. Međutim, ako inflacija dodatno smanji potrošnju, vlada bi mogla biti prisiljena podići PDV kako bi nadoknadila smanjenu potrošnju u određenim sektorima.

Primjer: Visoke cijene energije i hrane mogu smanjiti potrošnju u drugim sektorima. Ako prihodi od PDV-a u tim sektorima budu manji, vlada bi mogla razmotriti povećanje stope kako bi održala fiskalnu stabilnost.

4. Završetak privremenih poreskih olakšica
Pretpostavka: U nekim zemljama, PDV se može privremeno smanjiti kako bi se podstakla potrošnja tokom krize (kao što je to bio slučaj u mnogim zemljama tokom pandemije COVID-19). Ako su takve mjere uvedene, njihovim ukidanjem može doći do povećanja PDV-a na predkrizni nivo ili čak na viši nivo kako bi se nadoknadili izgubljeni prihodi tokom krize.

Primjer: Ako su određene privremene poreske olakšice na PDV ukinute u svrhu podsticanja ekonomije, njihovim istekom može doći do povratka na više stope PDV-a, čak i iznad prethodnih nivoa.

5. Usklađivanje sa EU standardima
Pretpostavka: Ako Crna Gora nastavi svoj put prema članstvu u Evropskoj uniji, moglo bi doći do usklađivanja PDV stopa s prosječnim EU standardima. U većini članica EU, PDV iznosi između 20% i 25%, dok Crna Gora trenutno ima osnovnu stopu PDV-a od 21%. Uvođenje treće stope PDV-a (15%) u turističkom sektoru već je korak u tom pravcu.

Primjer: Kako bi uskladila svoj poreski sistem s EU, Crna Gora bi mogla povećati standardnu stopu PDV-a kako bi se prilagodila evropskim standardima.

6. Pritisci na izgradnju infrastrukture i kapitalne projekte
Pretpostavka: Oslanjanje na kapitalne investicije i infrastrukturne projekte kako bi se podržao ekonomski rast može stvoriti dodatne fiskalne pritiske. Ako sredstva iz inostranstva ili EU grantova ne budu dostupna u dovoljnoj mjeri, vlada bi mogla povećati PDV kako bi finansirala te projekte.

Primjer: Ako planirani projekti, poput izgradnje auto-puta ili modernizacije energetske infrastrukture, premaše predviđene troškove ili kasne, to bi moglo zahtijevati dodatne fiskalne prihode putem povećanja PDV-a.

7. Smanjenje prihoda od drugih poreza
Pretpostavka: Ako se prihod od drugih poreza smanji – bilo zbog smanjenja poreskog opterećenja na rad, sive ekonomije, ili slabije ekonomske aktivnosti – vlada bi mogla biti primorana povećati PDV kako bi nadoknadila gubitke.

Primjer: Ako se zbog smanjenja doprinosa za PIO fond ne ostvare očekivani prihodi, PDV bi mogao postati privremeni ili trajni način za popunjavanje fiskalnih rupa.

Zaključak:
Povećanje PDV-a u Crnoj Gori u narednom periodu je realna mogućnost, posebno ako fiskalni pritisci postanu intenzivniji. Ključne pretpostavke koje bi mogle dovesti do tog povećanja uključuju potrebu za smanjenjem budžetskog deficita, pritisak na socijalne sisteme, usklađivanje s EU standardima, te povećane fiskalne potrebe za kapitalnim projektima. Povećanje PDV-a je relativno efikasan način za prikupljanje dodatnih prihoda, ali može izazvati negativne reakcije među potrošačima, posebno ako dođe u periodu visoke inflacije i niske kupovne moći.

• Koliko sam shvatio iz tvoje analize, da bi se ova strategija ostvarila, u narednom periodu po Crnu Goru moraju biti idealne situacije kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem planu?

ChatGPT: Da, vaša interpretacija je tačna. Fiskalna strategija Crne Gore za period 2024-2027. godine zavisi od nekoliko ključnih pretpostavki, i da bi se uspješno ostvarila, gotovo idealni uslovi bi trebalo da postoje na oba fronta – i spoljašnjem i unutrašnjem. Evo zašto je to slučaj:

1. Oslanjanje na vanjske faktore:
• Pristup EU fondovima: Veliki dio strategije oslanja se na priliv kapitala iz EU fondova i grantova. Međutim, globalna geopolitička i ekonomska nestabilnost (npr. rat u Ukrajini, energetska kriza, inflacija) može usporiti ili smanjiti taj priliv. Takođe, političke promjene u EU ili promjene u prioritetima za Zapadni Balkan mogu otežati Crnoj Gori pristup tim sredstvima.
• Globalna ekonomska situacija: Visoka inflacija, poremećaji u lancima snabdijevanja, rast kamatnih stopa i moguća recesija u EU mogli bi negativno uticati na ekonomiju Crne Gore. Oslanjanje na strane investicije i turizam takođe može biti rizično ako globalna ekonomija uspori.

2. Unutrašnji izazovi:
• Zaduživanje i fiskalna stabilnost: Strategija predviđa zaduživanje isključivo za kapitalne projekte, ali nivo javnog duga već je visok, oko 64% BDP-a. Ako planirani projekti ne generišu dovoljno ekonomskog rasta, Crna Gora bi se mogla suočiti s poteškoćama u otplati dugova, što bi ugrozilo fiskalnu stabilnost.
• Poreske reforme: Smanjenje poreskog opterećenja na rad ima za cilj povećanje zaposlenosti i smanjenje sive ekonomije, ali to je riskantno ako se ne ostvare očekivani prihodi. Očekivanje da će rast potrošnje i formalizacija rada kompenzovati smanjenje doprinosa za PIO može biti preoptimistično.
• Socijalni izdaci: Povećanje socijalnih izdataka, poput penzija i zdravstvenih usluga, može dodatno opteretiti budžet. Ako rast ekonomije ne bude onakav kako je predviđeno, to će stvoriti dodatne fiskalne pritiske, što bi moglo rezultirati povećanjem poreza ili smanjenjem socijalnih usluga.

3. Rizik od povećanja poreza:
• Povećanje PDV-a: Ako fiskalni prihodi ne budu dovoljni za pokrivanje planiranih troškova, vlada bi mogla biti prisiljena povećati PDV kako bi popunila budžetske rupe. Povećanje PDV-a može imati negativan učinak na potrošnju, posebno u vrijeme visoke inflacije i niske kupovne moći građana.

4. Rast investicija i ekonomska konkurentnost:
• Infrastruktura i produktivnost: Planirani kapitalni projekti, kao što su izgradnja auto-puta i modernizacija energetske infrastrukture, trebalo bi da doprinesu dugoročnom rastu. Međutim, postoji rizik da se ovi projekti ne pokažu dovoljno isplativima u kratkom roku, što bi moglo usporiti rast i povećati pritisak na javne finansije.
• Turizam: Crnogorska ekonomija je visoko zavisna od turizma. Bilo kakvi vanjski šokovi (klimatske promjene, politička nestabilnost u regiji, globalna ekonomska recesija) mogu negativno uticati na turizam, što bi smanjilo priliv novca i poreza.

5. Makroekonomska stabilnost:
• Inflacija i monetarna politika: Iako Crna Gora koristi euro, što pruža određenu stabilnost, globalni inflatorni pritisci i rast cijena energije mogu povećati životne troškove, smanjiti potrošnju i otežati ostvarenje makroekonomskih ciljeva strategije.

Zaključak:
Da bi se fiskalna strategija u potpunosti ostvarila, potrebna je stabilna globalna ekonomska situacija, kontinuiran priliv sredstava iz EU fondova, uspješno zaduživanje uz niske kamate i snažan unutrašnji ekonomski rast. Međutim, u stvarnosti, takvi idealni uslovi su rijetki, a svako odstupanje od predviđenog scenarija (npr. kašnjenja fondova, manji rast BDP-a, inflacija, politička nestabilnost) može značajno ugroziti realizaciju ove strategije. Zbog toga je strategija izložena velikim rizicima, a uspjeh zavisi od sposobnosti vlade da se prilagodi neočekivanim vanjskim i unutrašnjim šokovima.

KRAJ

Ako ste propustili prvi dio:

AI sumnja u Spajićev plan: Može li Crna Gora ispuniti ciljeve fiskalne strategije? [1. dio]