Gdje su najveće poreske oaze u Evropi i kako mame bogate?

Prema podacima Poreske opservatorije EU, najviše stope zakonskog poreza na dohodak u EU prestale su da opadaju od finansijske krize 2008. godine.

Umjesto toga, grupa primjećuje da su vlade uvele “sve veći broj preferencijalnih poreskih režima usmjerenih na strane pojedince”, nadajući se da će privući bogate iseljenike na svoje teritorije.

Kada razmišljamo o najvećim evropskim poreskim rajevima, ne postoji – međutim – pristup “jedne veličine za sve”. Drugim riječima, nisko poreska jurisdikcija za jednu osobu ne mora biti poreski raj za drugu.

“To uveliko zavisi od toga odakle dolazi to bogatstvo”, rekao je Džejson Pajper, šef odjeljenja za poresko i ​​poslovno pravo u Udruženju ovlašćenih računovođa.

„Na primjer, ako imate negdje mnogo kapitala, tada ćete biti daleko više zainteresovani za sistem koji ima 0% poreza na kapitalnu dobit od doznaka nego ako još imate mnogo više aktivnog prihoda”, dodao je Pajper.

U nadi da će smanjiti svoje poresko opterećenje, određeni broj bogatih pojedinaca bi mogao odlučiti da podignu štapove i emigriraju. Euronews Business je istražio šta različite zemlje EU imaju u ponudi i koja razmatranja treba uzeti u obzir pri planiranju poreza:

Italija

Italija je popularna destinacija među strancima ne samo zbog svoje kulture i klime, već i zbog poreskih olakšica.

Na prvi pogled, zemlja ima relativno visoke namete na lične i korporativne prihode, iako postoje poreske olakšice koje su dostupne strancima.

Jedan od najpoznatijih je njegov jedinstveni poreski režim, koji omogućava bogatim pojedincima da plaćaju fiksni iznos na sav prihod iz inostranstva, bez obzira na zarađeni iznos.

Godišnja fiksna naknada je nedavno povećana na 200.000 eura, sa prethodnih 100.000 eura.

Prednost je dostupna do 15 godina, a takođe je otvorena samo za one koji nijesu bili poreski rezidenti u Italiji najmanje 9 od posljednjih 10 godina.

S obzirom na cijenu paušalnog poreza, interesantan je samo za osobe s vrlo visokom neto vrijednošću.

“Italija je veoma popularna”, rekao je za Euronews Business savjetnik za poreze i imigraciju Dejvid Lesperans.

“Kada je paušalni porez iznosio 100.000 eura, jedan od mojih klijenata mi je rekao da je to plaćao svom računovođi svake godine. Morate zapamtiti da, uz paušalni porez, nema troškova usklađivanja za planiranje poreza”, objasnio je.

Švajcarska

Švajcarska takođe ima jednu vrstu paušalne šeme, iako tvrdi da je manje od 0,1% njenih poreskih obveznika naplaćeno ovom metodom.

Način na koji to funkcioniše je da, umjesto da prikupljaju naknade na osnovu prihoda ili bogatstva, neke švajcarske regije izračunavaju stopu na osnovu troškova pojedinca.

Iako shema paušalnog iznosa može biti interesantna za super bogate, država je uvela minimalni porez sa dva praga koji se primjenjuju na saveznom nivou, iako određene regije mogu povećati minimalni iznos.

Imate pravo na fiskalni odbitak ako nemate švajcarsko državljanstvo i ako prvi put dolazite živjeti u tu zemlju – ili nakon 10 ili više godina boravišta.

Korisnicima je takođe zabranjeno da imaju zaposlenje ili vode posao u Švajcarskoj. To znači da je šema namijenjena za privlačenje malog broja bogatih iseljenika koji imaju pasivne prihode.

Portugal

Poreske olakšice postale su tema polemike u Portugalu zbog rastućih cijena kuća, koje je podstaklo dolazak bogatih stranaca.

Uprkos tome, nakon što je prošle godine smanjila beneficije, portugalska vlada sada ponovo uvodi poreske olakšice za strance.

„Portugal je imao režim koji vam je omogućavao da živite u Portugalu do 10 godina i da ne plaćate mnogo poreza na inostrani prihod“, objasnio je Gregori Gusens, poreski advokat u Taxpatriji.

To je posebno privuklo veliki broj penzionera, koji su odlučili da se presele u Portugal i ne plaćaju porez na dohodak na prihode od inozemnih penzija.

Za one koji su ostvarivali prihod u Portugalu, određene aktivnosti su oporezovane po povoljnoj stopi od 20%.

Osim što je uznemirio lokalno stanovništvo, sistem je izazvao kritike nordijskih država, koje su posmatrale egzodus svojih starijih građana.

Finska i Švedska su posebno podnijele zvanične zahtjeve za promjenu pravila o dvostrukom oporezivanju s Portugalom.

To bi im omogućilo da nameću namete na penzije svojih iseljenika.

Kao odgovor na pritisak, Portugal je sada izmijenio svoje poreske olakšice kako bi se “fokusirao na ljude sa obrazovanjem koji zaista mogu doprinijeti portugalskoj ekonomiji”, objasnio je Gusens.

Ranije ove godine, portugalski ministar finansija Hoakim Miranda Sarmento rekao je za Financial Times da će plate i profesionalni prihodi ispunjavati uslove za poreske olakšice prema novim pravilima.

Čini se da će penzije, dividende i kapitalni dobici biti isključeni iz ove šeme.

Holding kompanije

Drugi način na koji bogati pojedinci mogu uživati ​​u niskim efektivnim poreskim stopama je korišćenje holding kompanija, prema Poreskoj opservatoriji EU.

Tijelo napominje da su ove firme “u sivoj zoni između izbjegavanja i utaje” u smislu da su dizajnirane da izbjegnu porez na dohodak.

Pojedinci koji na ovaj način čuvaju imovinu odlučuju svoje bogatstvo staviti u ime kompanije koju kontrolišu, umjesto da ga klasifikuju kao lični prihod.

Povlačenja iz kompanije oporezuju se po uobičajenim stopama, iako poreski obveznik može da zadrži višak u holding firmi.

Uspostavljanje takve strukture je posebno isplativo u zemljama u kojima je stopa poreza na dobit preduzeća niska.

Interesantne zemlje u tom smislu su Irska (12,5%), Mađarska (9%), Bugarska (10%) i Kipar (12,5%).

Dok OECD radi sa državama članicama na uvođenju globalne minimalne stope poreza na dobit preduzeća od 15%, ovo se odnosi samo na firme koje zarađuju više od 750 miliona eura.

Više od 140 zemalja potpisalo je sporazum, ali implementacija je još u toku.

Poreski raj za jednog nije raj za sve

Poresko planiranje ne može se jednostavno vrtjeti oko jedne ili dvije vrste stopa, već se mora uzeti u obzir čitav niz faktora, rekli su stručnjaci za Euronews.

Naknade koje treba imati na umu uključuju poreze na lični i korporativni prihod, kapitalnu dobit, nasljeđe i bogatstvo – kao i naknade za socijalno osiguranje.

Pored gore navedenih lokacija, zemlje poput Malte, Velike Britanije i Monaka mogu se smatrati fiskalno povoljnim, ali sve zavisi od prirode nečijih prihoda.

U nekim slučajevima, to znači da se čak i poznata područja sa visokim porezima, kao što je Belgija, mogu nazvati utočištima.

Kako OECD nastavlja sa naporima da poveća porez na dobit preduzeća, tek će se vidjeti da li će to podstaći razgovore o drugim stopama i umanjiti poreske pogodnosti.

“Nacije ne bi davale porezne olakšice ili specijalističke vize bogatima osim ako ne bi rezultirale većom opštom koristi za državu od troška”, tvrdi Džejson Porter, direktor poslovnog razvoja u Blevins Franks Financial Management.

“Moglo bi se reći da će porez koji god ubiraju biti veći nego što bi imali bez ohrabrenja, jer je malo vjerovatno da bi se dotični pojedinci tamo preselili”, dodao je.

Kompromisi udvaranja bogatim strancima je pitanje koje i dalje dominira političkim debatama, sa guranjem i privlačenjem da se nastavi, ocjenjuje Euronews Business.