Globalna potražnja za hranom: Ovo su izvori budućeg rasta
Koji će faktori promijeniti globalnu potražnju za hranom u narednim godinama? Četiri su ključna: stanovništvo, makroekonomija, cijene i “meki pokretači”.
S čvrstim razumijevanjem sva četiri faktora, razumijevanje velikih promjena u prehrambenoj industriji postaje mnogo lakše, pišu analitičari Euromonitora.
Stanovništvo i demografija su najpredvidljiviji
Globalna populacija će se do 2040. povećati za nešto više od milijardu ljudi, stvarajući značajnu dodatnu potražnju za hranom koja danas ne postoji. Ovi novi ljudi uglavnom će se rađati u Africi ili Južnoj Aziji, pokrećući globalne količine u nadolazećim godinama za mnoge kategorije. U međuvremenu, mnoge razvijene zemlje mogu očekivati pad stanovništva. Ako se to kombinuje sa široko rasprostranjenom upotrebom GLP-1, mogla bi doći do “kalorijske litice” za veći dio Evrope i istočne Azije. Naglasak na premium segmentu čiji je trend već u toku pojačaće se u takvim uslovima.
Izazovi količine najviše će pogoditi kategorije usmjerene na djecu jer globalne stope plodnosti nastavljaju da padaju. To nije slučaj samo u gotovo cijelom razvijenom svijetu, već i u velikim tržištima u razvoju poput Kine, Brazila, Rusije i Meksika. Naglasak na ovim ključnim tržištima sve će se više pomicati na potrebe starijeg stanovništva, kao i na kućne ljubimce, kojih je sve više.
Svih 20 najvećih rastućih tržišta u brizi za kućne ljubimce trenutačno imaju stope plodnosti od 2,0 djece po ženi ili niže, što pokazuje gdje bi potrošnja na djecu mogla završiti u budućnosti.
Guardian je u junu izvijestio da je prodaja proizvoda za kućne ljubimce sada važnija za Mars od prodaje hrane za ljude. Malo je vjerojatno da će Mars biti posljednja kompanija koja će napraviti ovaj pomak.
Ekonomski rast preusmjeriće potražnju prema zemljama u razvoju
Ekonomski rast bitan je posvuda, ali ne na isti način. Na razvijenim tržištima rast BDP-a ima slabu korelaciju s daljom potražnjom za hranom u smislu količine. Tamo će dobra ekonomska vremena premjestiti potrošnju izvan doma, promijeniti preferencije marki i dovesti do većeg traženja atributa s dodatom vrijednošću, ali neće pretjerano uticati na količine. U međuvremenu, u zemljama u razvoju postoji mnogo jača veza s količinama, iako faktori poput trgovanja i premještanja potrošnje izvan doma takođe igraju ulogu.
Na svim razinama razvoja tržišta, slične kategorije su suočene s najvećim rizikom. Grickalice i slatkiši u cjelini, a posebno sladoled, najosjetljiviji su na promjene u BDP-u od bilo koje kategorije pakovane hrane budući da nijesu bitne za većinu potrošača i usko su povezane s aktivnostima u slobodno vrijeme izvan kuće koje su popularnije tokom dobrog perioda. Buduće recesije stoga predstavljaju veći rizik za grickalice nego za bilo koju drugu prehrambenu industriju. U međuvremenu, osnovne kategorije poput hljeba ili riže trebale bi prebroditi buduće ekonomske probleme s relativno malom štetom.
Cijene će biti dugoročni problem
Iako se inflacija možda smanjuje, osnovna pitanja koja stoje iza rasta cijena hrane (klimatske promjene, geopolitički poremećaji itd.) uglavnom su izvan kontrole politike centralne banke. To znači da se cijene hrane ne samo neće vratiti na nivo iz 2019, nego će zapravo nastaviti rasti dugoročno. Prema modelu predviđanja industrije Euromonitor Internationala, to će predstavljati najveći izazov za količine u kategorijama koje se smatraju nebitnim, poput konditorskih proizvoda ili mliječnih proizvoda biljnog porijekla.
Takođe će izvršiti pritisak na spremnost potrošača da plate više za atribute s dodatom vrijednošću. Jedan učinak toga koji se vidi je u usporavanju stope inovacije proizvoda, pri čemu stope lansiranja novih proizvoda padaju od 2021.
“Meki pokretači” manje su predvidljivi, ali slijede opšte trendove
Mogući izazov u centru svega ovoga je skraćivanje ciklusa trendova pod pritiskom društvenih medija (posebno TikToka). Potrošač žudi za novitetima ubrzanim tempom. To će uticati na neke aspekte prehrambene industrije, ali ne i na gore navedene opšte obrasce. Iako je gotovo nemoguće predvidjeti specifične ukuse koji će biti popularni 2027. godine, možemo otprilike znati ko će ih jesti i koliko će novca morati potrošiti na njihovu kupovinu. Kratkoročni trendovi su, naravno, sami po sebi važni, ali ne bi trebalo da odvrate pažnju od uticaja sporijih i većih pokretača potražnje.
