Tema nejednakost bogatstva među nacijama: Američki naučnici dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju
Američki ekonomisti Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson u ponedjeljak su dobili Nobelovu nagradu za ekonomske nauke za svoj rad na nejednakosti bogatstva među nacijama.
Akademici su pomogli da objasne zašto društva s “lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generišu rast ili promjenu na bolje”, rekao je Nobelov odbor, pokazujući “važnost društvenih institucija za prosperitet zemlje”.
Acemoglu i Johnson su profesori na Massachusetts Institute of Technology, dok je Robinson direktor Pearson instituta za proučavanje i rješavanje globalnih sukoba Univerziteta u Čikagu sa specijalizacijom u ekonomijama subsaharske Afrike i Latinske Amerike.
Acemoglu i Robinson napisali su popularnu knjigu iz 2012. “Why Nations Fail: The Origins of Power, Prosperity, and Poverty (“Zašto nacije propadaju: Porijeklo moći, prosperiteta i siromaštva”),” koja istražuje korijene nejednakosti i zašto neke zemlje uspješno stiču bogatstvo i utucaj.
Najbogatijih 20% zemalja sada je oko 30 puta bogatije od najsiromašnijih 20%, istaknuo je Nobelov odbor u svojoj izjavi, pri čemu prvi povećavaju svoje bogatstvo, dok drugi segment nacija ne uspijeva da smanji jaz.
Laureati su pomogli da objasne da politički i ekonomski sistemi koje su uvele zemlje kolonizatori od šesnaestog vijeka naovamo igraju ključnu ulogu u ovoj nejednakosti — i da su mjesta koja su bila najbogatija u vrijeme kolonizacije u relativnom smislu sada među najsiromašnijima.
Oni su “uveli nove pristupe, kako empirijske tako i teorijske, koji su značajno unaprijedili naše razumijevanje globalne nejednakosti”, rekao je na konferenciji za novinare Jakob Svensson, direktor i profesor ekonomije na Institutu za međunarodne ekonomske studije Univerziteta u Štokholmu.
Pitanje zašto su jazovi između siromašnih i bogatih nacija toliko postojani nije novo, ali ostaje “među najhitnijima u društvenim naukama”, dodao je.
Dobitnici nagrade, službenog naziva “Nagrada Sveriges Riksbank u ekonomskim naukama u spomen na Alfreda Nobela”, dobiće 11 milijuna švedskih kruna (970.000 eura) od švedske centralne banke.
Novac će se ravnomjerno podijeliti među pobjednicima – kao što je ranije bio slučaj 2022. godine, kada je nagrada podijeljena između američkih ekonomista Bena Bernankea, Douglasa Diamonda i Philipa Dybviga za istraživanje banaka i finansijskih kriza.
