MMF: Inflacija je gotovo pobijeđena
Veći dio svijeta uspio je uspješno smanjiti inflaciju i postići meko ekonomsko prizemljenje, izbjegavajući recesiju, ali se suočava sa rastućim geopolitičkim rizicima i slabijim izgledima za dugoročni rast, ocijenio je Međunarodni monetarni fond u posljednjem izvještaju.
Globalna glavna inflacija će pasti na 3,5% godišnje do kraja 2025. godine, sa prosječnih 5,8% u 2024. godini, objavila je agencija u svom svjetskom ekonomskom pregledu objavljenom u utorak. Inflacija je dostigla vrhunac na godišnjoj stopi od 9,4% u trećem kvartalu 2022. Stopa na kraju 2025. je nešto ispod prosječnog godišnjeg rasta cijena u dvije decenije prije pandemije Covid-19.
“Globalna bitka protiv inflacije je skoro dobijena”, navodi se u izvještaju MMF-a, iako se poziva na “trostruki zaokret politike” kako bi se pozabavili kamatnim stopama, državnom potrošnjom i reformama i investicijama za povećanje produktivnosti.
“Uprkos dobrim vijestima o inflaciji, rizici pada rastu i sada dominiraju izgledima”, rekao je glavni ekonomista MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas. Sada kada je inflacija krenula u pravom smjeru, kreatori globalne politike suočavaju se s novim izazovom koji proizlazi iz stope rasta svjetske ekonomije, upozorio je MMF.
Fond je zadržao svoju procjenu globalnog rasta na 3,2% za 2024. i 2025. godinu – što je nazvao “stabilnim, ali nedostatnim”. Sada se predviđa brži rast u Sjedinjenim Državama, a vjerovatna je i snažna ekspanzija u azijskim ekonomijama u nastajanju kao rezultat snažnog ulaganja u AI. Međutim, MMF je smanjio izglede za druge napredne ekonomije – posebno najveće evropske nacije – kao i za nekoliko tržišta u nastajanju, okrivljujući za intenziviranje globalnih sukoba i rizike za cijene roba.
MMF sa sjedištem u Washingtonu, sa 190 zemalja članica, rekao je u svom pregledu da je odgovorna monetarna politika ključna za smanjenje inflacije kako su se uslovi na tržištu rada normalizirali i šokovi ponude preokrenuli, što je sve pomoglo da se izbjegne globalna recesija.
Centralne banke će morati ostati oprezne u potpunom smanjenju inflacije, upozorava se u izvještaju. Dodaje se da inflacija usluga ostaje gotovo udvostručena prije pandemije jer plate u određenim zemljama nastavljaju da sustižu troškove života, što je dovelo do porasta inflatornih pritisaka u nekoliko tržišnih ekonomija u nastajanju kao što su Brazil i Meksiko.
“Iako su inflaciona očekivanja ovog puta ostala dobro usidrena, sljedeći put bi mogao biti teži, jer će radnici i preduzeća biti oprezniji u pogledu zaštite svog životnog standarda i profita u budućnosti”, navodi se u izvještaju.
Zemlje sa nižim prihodima, u kojima troškovi hrane i energije čine veći udio u troškovima domaćinstava, također su podložnije skokovima cijena roba koji bi mogli dovesti do veće inflacije. Siromašnije zemlje su već pod većim stresom da otplate svoj državni dug, što bi moglo dodatno ograničiti finansiranje javnih programa.
