Odlična godina za evropske banke
U 2024. godini evropski bankarski sektor bilježi mješavinu rasta i prilagođavanja makroekonomskim promjenama koje donose niže kamatne stope i određene neizvjesnosti na tržištima eurozone.
Dobit banaka nastavlja da jača, a slovenačke, italijanske, njemačke i španske banke svaka na svoj način slijede slične ciljeve: stabilan rast prihoda, pažljivu kontrolu troškova i diverzifikaciju poslovanja, piše autor SEEbiz-a Siniša Malus.
Banke u Hrvatskoj u prvoj polovini ove godine poslovale su u iznosu od 806,8 miliona eura, što je za 102,9 miliona ili 14,6 posto više nego u istom periodu, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema privremenim nerevidiranim podacima i tablicama koje je centralna banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, dobijene su u prvih šest mjeseci ove godine poslovalo svih 20 banaka u Hrvatskoj. Najveći dobitak u prvih šest mjeseci 2024. imala je Zagrebačka banka, 257,1 milion eura, što je za 39,8 miliona eura ili za 18,3 odsto više nego u istom periodu lani. Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvom polugodištu ove godine poslovala je dobila od 186,9 miliona eura, što je na godišnjem nivou rast od 19,8 odsto, ili 30,9 miliona eura više.
Slovenačke banke su u prvih osam mjeseci 2024. godine ostvarile rekordne rezultate jer su porasle za gotovo 19 odsto u odnosu na prošlu godinu. NLB će objaviti svoje rezultate za treće tromjesečje 7. novembra a analitičari su optimistični u pogledu nastavka pozitivnih trendova koje je NLB pokazivao tokom cijele godine. NLB će ove godine isplatiti još jednu dividendu – isplatiće drugu dio ovogodišnju dividendu od 5,5 eura svakom dioničaru. Rast neto dobiti u slovenačkim bankama dolazi uglavnom od visokih kamatnih marži, bez nekamatnih prihoda takođe dobijaju na značaju jer se banke sve više oslanjaju na stabilne izvore prihoda, poput provizije i usluga. Uprkos ukupnom rastu, banke povećavaju rezerviranje za gubitke po kreditima, što ukazuje na oprez u nestabilnom ekonomskom okruženju.
Italijanske banke, uključujući UniCredit, Banco BPM i Intesa Sanpaolo, prilagođavaju se očekivanom smanjenju kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB), što bi moglo uticati na njihov neto prihod od kamata u budućnosti. Iako su zadržali relativno stabilne marže u području kreditiranja, analitičari očekuju da će se morati još više usredsrediti na diversifikaciju prihoda i prilagođavanje troškova.
Njemačka Deutsche Bank briljirala je poboljšanom finansijskom stabilnošću i rastom dobiti. S naglaskom na troškovnu efikasnost i upravljanje kreditnim rizikom, održava visoku kapitalnu bazu i stabilan povrat kapitala. To banci omogućava ostvarivanje dugoročnih ciljeva, uključujući postizanje 30 milijardi eura prihoda do 2025. godine. Deutsche Bank je dodatno posvetila smanjenju troškova, što je jedan od ključnih faktora za postizanje stabilnosti i povećanje snage kapitala.
U Španiji je Banco Santander nadmašio očekivanja u trećem tromjesečju, uspjevši da poveća neto dobit za 12% uprkos nižim prihodima od kamata zbog pada kamatnih stopa. Tome su doprinijele niže rezervacije za kreditne gubitke i optimizacija troškova, što posebno jača domaće tržište. Banka ostaje stabilna uz snažnu dobit i nastavlja da vraća kapital dioničarima kroz dividendu.
Ulagači koji žele iskoristiti prilike u evropskom bankarskom sektoru mogu to učiniti putem BNK ETF-a, koji prati indeks STOXX Banks. ETF fondovi, kao što je BNK, omogućava ulaganje uz niže troškove u odnosu na uzajamne fondove, a često ostvaruju veće prinose. ETF-ovi su likvidniji jer se njima trguje na berzi putem računa za trgovanje, a takođe su dostupni putem štednih proizvoda i usluga kao što je Individualno upravljanje imovinom (IUP). To omogućava investitorima brzo prilagođavanje tržišnim uslovima i lakše upravljanje pozicijama.
Evropske banke sve su svjesne važnosti održavanja stabilnosti. Uz sve veći oprez u pogledu ekonomskih rizika, evropske banke povećavaju rezervacije za kreditne gubitke i diversifikuju prihode s većim naglaskom na provizije, savjetodavne i investicione usluge. Italijanske banke, na primjer, održavaju stabilne marže i očekivani povrat kapitala uprkos nižim kamatama. Njemačke i španske banke takođe optimizuju troškove dok traže prilike za rast na ključnim tržištima, što pomaže u poboljšanju finansijskog zdravlja i smanjenju razlika u vrednovanju u odnosu na evropsku konkurenciju.
