Traži se idejno rješenje za dionicu Jadransko-jonskog auto-puta od Čeva do granice sa BiH

Monteput je raspisao tender za izradu idejnog rješenja Jadransko-jonskog auto-puta, dionica Čevo – Nudo, granica sa Bosnom i Hercegovinom u dužini od 33 kilometra.

Vrijednost nabavke je 79,33 hiljade eura bez, odnosno 96.000 eura sa uračunatim PDV-om.

Kako stoji u projektnom zadatku, početna tačka ove dionice je u zoni Čeva sa uklapanjem u idejno rješenje ukrštanja autoputa Bar – Boljare sa Jadransko-jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom, a završna na granici sa Bosnom i Hercegovinom u rejonu Nudola.

“Ova dionica Jadransko-jonskog autoputa predstavlja infrastrukturni objekat, sa značajnom ulogom u razvoju ovog dijela Crne Gore. Takođe, ostvariće se bolja povezanost sa Bosnom i Hrecegovinom i Hrvatskom, sa ciljem unapređenja regionalne i ekonomske saradnje i razvoja”, navedeno je, prenosi eKapija.

Idejnim rješenjem treba da se definiše optimalna trasa ove dionice, te stvore uslovi za izradu sljedećih faza projektne dokumentacije i u konačnom, definisati uslovi za izgradnju ove saobraćajnice.

Svrha izrade ove tehničke dokumentacije je detaljno ispitivanje varijantnih rješenja i definisanje optimalnog koridora dionice Čevo – Nudo na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Idejno rješenje, poslužiće kao osnov za opredjeljenje i definisanje preciznijeg položaja trase ispitivanog koridora Jadransko-jonskog auto-puta na ovom potezu.

“Budući da je u toku je izrada Prostornog plana Crne Gore, čija je intencija da definiše jedinstvene koridore glavnih saobraćajnih pravaca, odnosno autoputeva i brzih saobraćajnica, izabrane trase će biti implementirane u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine”, pojašnjeno je.

U cilju jasnog definisanja dionica za ispitivanje, označene su orijentacione glavne tačke u skladu sa raspoloživom planskom i projektom dokumentacijom, između kojih će se ispitivati varijantna rješenja trase i dodijeljene su im oznake. To su:

• Tačka T1 – petlja u Čevu, obuhvaćena idejnim rješenjem ukrštanja autoputa Bar-Boljare sa Jadransko-jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom;
• Tačka T2 – petlja u zoni Grahova i
• Tačka T3 – granica sa Bosnom i Hercegovinom.

Početna tačka idejnog rješenja ovog dijela Jadransko-jonskog auto-puta je u zoni Čeva. U nastavku, trasa prolazi uslovno naseljenim predjelima, koje karakterišu složeni morfološki uslovi, dalje ka Dragalj polju koje obilazi padinama na istočnoj strani polja.

Trasa dalje presijeca Magistralni put M8, Lipci – Grahovo – Vilusi 1, i na ovoj poziciji je potrebno projektovati petlju, sa ciljem ostvarivanja veze planiranog auto-puta sa postojećom putnom mrežom. Na bočnoj naplatnoj rampi, na denivelisanoj raskrsnici tačka T2, planirati 3+3 naplatna mjesta.

U zoni Grahovskog polja, auto-put je položen padinama na južnoj strani polja, čime je prostor polja u potpunosti očuvan. Krajnja tačka ove dionice je u reonu Nudola, pa je u ovoj zoni potrebno projektovati čeonu naplatnu rampu sa 5+5 naplatnih mjesta. Takođe, potrebno je sagledati i definisati situaciono prostor za granični prelaz.

“Obaveza je projektanta da trasu definiše tako da se ugroženost bilo koje vrste objekata svede na najmanju moguću mjeru. Takođe, potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zaštite postojećih objekata i vrednijih zasada”, naznačeno je.

Sva ukrštanja planirane Jadransko-jonskog auto-puta sa postojećom putnom mrežom se ostvaruje van nivoa. U cilju obezbjeđenja adekvatnih i racionalnih tehničkih rješenja, potrebno je da projektant predloži rješenja ukrštanja auto-puta sa postojećim saobraćajnicama.

Sa ciljem obezbjeđivanje racionalnih rješenja i ukoliko se za tim ukaže potreba, potrebno je razmotriti i objedinjavanje/grupisanje postojećih puteva i prilaza, projektovanjem saobraćajnica sa obije strane autoputa i izgradnjom podvožnjaka ili nadvožnjaka u zavisnosti od terenskih ograničenja i uslova.

Na glavnoj trasi auto-puta računska brzina biće 100 km/h, imaće četiri saobraćajne trake od po 3,5 metra i dvije zaustavne trake širine po 2,5 metra. Kada je riječ o priključnim putevima, računska brzina je 60 km/h ili izuzetno na djelovima trase sa složenom topografijom terena 50 km/h. Pristupni putevi imaće dvije saobraćajne treka od po 3 metra.

“Na glavnoj trasi auto-puta analizirati i potrebu za uvođenjem trake za spora vozila, u zavisnosti u podužnih nagiba. Trake za spora vozila se projektuju za oba smjera. Na dionicama sa trakama za spora vozila, projektovati zaustavne niše na frekvenciji 1 – 2 km, u skladu sa TEM preporukama za teške terenske uslove. Sa ciljem da se omogući komunikacija i nesmetano odvijanje saobraćaja u slučaju potrebe zatvaranja jedne trake auto-puta, potrebno je projektovati poprečne veze (službene prolaze) između kolovoznih traka na rastojanju od 1 – 2 km, kao i ispred dužih tunela, u skladu sa propisima”, stoji između ostalog u projektnom zadatku.