Domaćinstva podigla ekonomiju eurozone na dvogodišnji maksimum
Kvartalna stopa rasta BDP-a eurozone je porasla u trećem kvartalu godine, zahvaljujući povećanju potrošnje domaćinstava, a tome su doprinijele i zalihe i veća državna potrošnja, pokazao je novi izvještaj Eurostata.
Treća procjena kvartalne stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone za treći kvartal pokazala je ekonomsko jačanje od 0,4%, što je u skladu sa procjenama analitičara, i iznad 0,2% rasta u drugom kvartalu godine.
To je ujedno bio i najsnažniji rast zabilježen u posljednje dvije godine.
S druge strane, neto trgovina je ograničila blagi rast BDP-a eurozone, pri čemu je uvoz porastao za 0,2%, ali je izvoz pao za 1,5%.
Na međugodišnjoj osnovi, stopa rasta BDP-a eurozone je u trećem kvartalu iznosila 0,9%, takođe u skladu sa tržišnim procjenama, kao i iznad 0,5% iz drugog kvartala.
Kajl Čepmen, analitičar za devizna tržišta u Ballinger Group, rekao je da je ostvareni ekonomski rast jedan od glavnih razloga zašto kreatori politike naginju smanjenju ključne kamatne stope za 25 bps, a ne za 50 bps.
„Postoji tenzija između gledanja unatrag i gledanja naprijed koji će Evropska centralna banka (ECB) morati izmjeriti sljedeće sedmice – rast na kraju nije bio tako loš kao što se očekivalo u proteklih nekoliko mjeseci, ali blagi indeks potrošnje i politička neizvjesnost u Francuskoj i Njemačkoj sugerišu da bi se stvari mogle znatno pogoršati u narednim kvartalima. Takođe je vrijedno napomenuti da je iznenađenje rasta bilo iskrivljeno volatilnošću podataka iz Irske, gdje je kvartalna ekspanzija iznosila ogromnih 3,5%”, ocijenio je analitičar.
Njemački BDP je u istom periodu porastao svega 0,1%, promašivši očekivanja analitičara od 0,2%. Međutim, zemlja je ipak uspjela zaobići recesiju.
To je uprkos tome što se Njemačka i dalje suočava s nizom pitanja poput pada konkurentnosti, usporavanja ekonomskog rasta, pada raspoloženja potrošača i veće ekonomske i političke neizvjesnosti. Tome su doprinijele i više cijene energije i jača konkurencija kineskih proizvođača.
Holandski ekonomski rast je pao na 0,8% u trećem kvartalu 2024. godine, u odnosu na 1,1% iz prethodnog kvartala, uglavnom zbog nižeg rasta izvoza, zategnutosti tržišta rada i pada produktivnosti rada.
Slično, pad neto izvoza je takođe uticao na italijansku ekonomiju u trećem kvartalu godine, zajedno sa padom prerađivačke industrije i slabljenjem poslovnog i potrošačkog poverenja.
Španska ekonomija je nastavila da raste, uz stopu od 0,8% i po istoj stopi kao iu prošlom tromjesečju, uz snažno tržište rada i potrošnju koji su doprinijeli ovoj cifri, zajedno sa stalnim visokim brojem turizma. Francuska ekonomija je takođe porasla za 0,4%.
