Skočili troškovi rada u Sloveniji
Prosječni troškovi rada za zaposlene i samozaposlene iznosili su 2.854 eura mjesečno u 2023. godini, a na godišnjem nivou su porasli 9,8 odsto. Ukupna zaposlenost porasla je 1,6 odsto, a ukupni troškovi rada 11,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Broj zaposlenih lani se povećao za 10.107 ili 1,2 odsto, nakon što je godinu prije porastao za 2,6 odsto. Porast je bio izraženiji u proizvodnji ostalih plovnih objekata i vozila (+18,3 odsto), zatim leasinga (+12,9 odsto), računarskog programiranja i ostalih informacionih djelatnosti (+9,2 odsto) te putničkih agencija, turoperatora i putničkih povezane djelatnosti (+8,3 odsto).
S druge strane, smanjenje broja zaposlenih najviše je bilo u proizvodnji kože, kože i srodnih proizvoda (-10,2 odsto), te u proizvodnji računara, elektronskih i optičkih proizvoda (-6,0 odsto) te u proizvodnji papira i proizvoda od papira (-5,0 odsto).
Prosječni troškovi rada za zaposlene porasli su u svim djelatnostima osim u jednoj. Najviše su porasle proizvodnja pića i proizvodnja tekstila, svaka 16,8 odsto. Slijede djelatnosti putničkih agencija, turoperatora i djelatnosti u vezi s putovanjem (+16,4 odsto) te vazdušni prevoz (+14,7 odsto). Ipak, smanjena je proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda (+3,1 odsto).
Više samozaposlenih
Samozaposlenih je lani bilo 7.641 ili 3,6 odsto više nego godinu prije. U 2022. njihov broj se povećao 4,3 odsto. Lani je taj broj značajno porastao u ostalim raznolikim poslovnim djelatnostima, ukupno u prosjeku devet odsto. Značajan porast bilježe i stručne, naučne i tehničke djelatnosti (+8,5 odsto). Za jedan odsto manji je u poljoprivredi i lovu, šumarstvu i ribarstvu.
Većina samozaposlenih sebi ne isplaćuje plate, već ostvaruju dohodak na temelju uloženog rada i kapitala, objasnili su državni statističari.
Samozaposleni su lani ostvarili 4,5 milijardi raznih prihoda, što je 2,4 odsto više nego godinu prije. Njihovi troškovi rada procijenjeni su na 4,9 milijardi eura, što je 17,9 odsto više nego godinu prije.
Među proučavanim faktorima koji utiču na razlike u cijeni rada (pol, dob, obrazovanje i područje djelovanja) najveći uticaj ima postignut nivo obrazovanja. U 2023. godini troškovi rada za one s osnovnom školom iznosili su 55 odsto, a za one sa srednjom školom 66,9 odsto troškova rada za one s višom i visokom stručnom spremom.
U međugodišnjem poređenju razlika među zaposlenima s osnovnom stručnom spremom smanjena je za 0,8 postotnih bodova, dok se među zaposlenima sa srednjom stručnom spremom povećala za 0,7 postotnih bodova. Ukupna razlika prosječnih troškova rada prema stručnoj spremi lani se smanjila.
Troškovi rada bili su u prosjeku 4,6 odsto niži za žene nego za muškarce – u odnosu na 2022. ta razlika se smanjila za 0,7 postotnih bodova, objasnio je Državni zavod za statistiku.
