Nova pravila za sezonske radnike od 1. maja: Država plaća doprinose i podsticaje

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga planira da od 1. maja uvede novi model radnog angažovanja koji će omogućiti jednostavniji način zapošljavanja radnika na poslovima sezonskog ili povremenog karaktera.

To je predloženo radnom verzijom nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, a koji precizno uređuje uslove za ovakvo angažovanje, prava radnika, način plaćanja poreza i doprinosa, kao i subvencije koje poslodavci mogu ostvariti.

Izvori Vijesti tvrde da nije u pitanju konačna verzija i da će određena rješenja najvjerovatnije biti korigovana do konačnog predloga.

Definisano je da se iz državnog budžeta plaćaju porezi i doprinosi za stalne sezonce i podsticaji za njihovo angažovanje.

Iz Ministarstva rada kojim rukovodi ministarka Naida Nišić u novembru prošle godine saopšteno je da će se ovaj zakon usvoji do kraja januara 2025. godine i “da narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da od marta imamo pripremljene sezonske radnike”.

Javna rasprava

“Vijesti” su pitale da li će ovaj zakon biti usvojen do kraja januara, ali iz ovog resora nijesu precizirali rok.

“Predlog Zakona o stalnom sezoncu se trenutno nalazi u fazi završnih pregovora socijalnih partnera nakon koje će se organizovati javna rasprava, koja je ključna kako bi se dodatno unaprijedio tekst zakona i uključila zainteresovana javnost. Potreba za donošenjem ovog propisa ogleda se u tome što je Crna Gora turistička destinacija koja zbog toga ima velike ekonomske benefite, naročito u sektoru turizma. Zbog toga se želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti”, kazali su u Ministarstvu rada.

Pojašnjeno je da će angažman stalnih sezonaca biti vremenski ograničen na period sezonskih potreba, uz mogućnost ostvarivanja prava u vansezonskom periodu.

“Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage. Ovim zakonom se uređuje pojednostavljen način radnog angažovanja fizičkih lica na sezonskim i povremenim poslovima, što uključuje elektronsko prijavljivanje i efikasnije zapošljavanje, kako domaće, tako i strane radne snage. Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori. Ministarstvo ulaže napore da zakon bude usvojen i spreman za primjenu do turističke sezone 2025. godine, čime će se omogućiti značajna poboljšanja u oblasti sezonskog zapošljavanja”, kazal su u ovom Vladinom resoru.

Koji su to sezonski poslovi

Prema radnoj verziji, poslovi sezonskog karaktera su specifični poslovi u sektoru smještaja i ishrane, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, saobraćaja. Na poslovima osoba može biti angažovana po dva osnova – kao sezonski radnik koga poslodavac radno angažuje na određen vremenski period tokom te sezone, ne duži od devet mjeseci, i drugi osnov, kao stalni sezonski radnik koga poslodavac radno angažuje na poslovima koji su pretežno sezonskog karaktera, na period od devet (minimalno osam ili sedam ili šest, a maksimalno devet) mjeseci tokom te sezone, uz obavezu radnog angažovanja i tokom naredne sezone.

“Ako je poslodavac osobu angažovao kao stalnog sezonskog radnika, ona stiče pravo na produženo penzijsko i invalidsko osiguranje za period od prestanka radnog angažovanja u toj sezoni, do početka radnog angažovanja u narednoj sezoni. Doprinosi za period produženog osiguranja, obračunati na zakonom propisanu najnižu mjesečnu osnovicu doprinosa, uplaćuju se iz budžeta Crne Gore u korist te osobe”, piše u dokumentu.

Na sezonskim poslovima poslodavac može, kako piše u nacrtu, kao sezonskog radnika radno angažovati osobu koja se vodi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlen, penzionera, učenika ili studenta starijeg od 15 godina, koji je državljanin Crne Gore ili ima odobren stalni boravak ili priznat status izbjeglice i strani je državljanin sa odobrenim stalnim boravkom, priznatim statusom izbjeglice ili odobrenom dodatnom zaštitom, kao i strani državljanin kome je izdata dozvola za privremeni boravak i rad u Crnoj Gore.

Precizirano je da samo kao stalnog sezonskog radnika poslodavac može angažovati nezaposleno lice sa evidencije Zavoda za zapošljavanje.

“Na poslovima za čijim obavljanjem ima potrebu povremeno i/ili vanredno, uključujući i sezonske poslove, poslodavac može u pojednostavljenom i ubrzanom postupku radno angažovati lice na period koji ne može trajati duže od 90 radnih dana u toku jedne kalendarske godine”, navodi se.

Potreba za povremenim radnim angažovanjem može javiti u sektoru smještaja i ishrane, sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i sektoru saobraćaja, kao i u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije, sektoru građevinarstva, sektoru trgovine, sektoru pomoćnih uslužnih djelatnosti i u sektoru informisanja i komunikacija.

Poslodavac može na sezonskim poslovima radno angažovati jednog ili više radnika tokom perioda koji ne može trajati duže od devet mjeseci u toku jedne kalendarske godine, a to je i maksimalni rok na koji se u okviru tog perioda može radno angažovati svako od njih ugovorom o radnom angažovanju na sezonskim poslovima za tu godinu.

“Poslodavac iz sektora građevinarstva može na povremenim poslovima u skladu sa ovim zakonom istovremeno da angažuje najviše do deset lica i dodatno 10% od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vrijeme. Zabranjeno je radno angažovanje lica mlađeg od 18 godina života u skladu sa ovim zakonom na povremnim poslovima u sektoru građevinarstava i na povremnim poslovima čuvanja, pripremanja hrane, održavanja zdravlja i lične higijene starih ljudi, ljudi sa posebnim potrebama i djece”, piše u radnoj verziji nacrta zakona kojim se definiše da poslodavac ne može da bude agencija za privremeno ustupanje zaposlenih, koja posluje u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose.

Informacioni sistem

Zaposleni koji budu angažovani po ovom zakonu evidentiraće se kroz informacioni sistem i o njima će se vodi evidencija, a o tom informacionom sistemu će se starati Poreska uprava. Predviđeno je i da se ovaj informacioni sistem uspostavi do 1. marta, a Poreska uprava, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležne inspekcije i Zavod za zapošljavanje dužni su da se povežu sa Informacionionim sistemom kako bi kroz taj sistem preuzimali i dostavljali podatke i dokumenta u skladu sa ovim zakonom najkasnije do 1. aprila 2025. godine.

Ministarstvo rada će dodjeljivati podsticaje za radno angažovanje stalnih sezonskih radnika iz budžeta u skladu sa planiranim izdacima za ovu namjenu. Pored podsticaja, iz budžeta će se pokrivati i uplate doprinosa za produženo osiguranje stalnih sezonskih radnika, što je regulisano Zakonom o radu.

Poslodavci su u obavezi da vrate dodijeljene podsticaje ako prekrše uslove propisane zakonom. Podsticaji se vraćaju ako radno angažovanje sezonskog radnika prestane prije isteka ugovorenog roka, suprotno odredbama ugovora, ako poslodavac ne ponudi istom radniku novi ugovor o radnom angažovanju za narednu sezonu, kako je predviđeno zakonom. Izuzetak je slučaj kada radnik odbije ponudu koja predviđa jednak ili veći obim prava u odnosu na prethodni ugovor.

Radnik će se smatrati da je odbio ponudu i ako ne odgovori na nju u definisanom roku, a ponuda mora biti poslata preko zvaničnog Informacionog sistema.

Pravo na podsticaje nemaju poslodavci koji su u periodu od šest mjeseci prije angažovanja sezonskog radnika, ili tokom njegovog angažovanja, smanjili broj zaposlenih radnika.

Pomoć GIZ-a u izradi zakona

Iz Ministarstva rada su kazali da na izradi zakona radi međuresorna Radna grupa, a u cilju efikasnijeg rada i sveobuhvatne implementacije obezbjeđena je podrška predstavnika Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit-a (GIZ), koji kroz učešće u radnoj grupi pružaju ekspertsku podršku prilikom izrade nacrta.

“Predlog zakona obuhvata različite grane djelatnosti privrede, s tim što pojedinosti u ovom trenutku se ne mogu iznositi iz razloga što se zakon donosi u socijalnom dijalogu, kroz zajednički konsenzus svih članova radne grupe. Nakon što radna grupa zauzme konačan stav po svim pitanjima u vezi sa ovim važnim propisom, blagovremeno će se obavjestiti javnost, koja će kroz javnu raspravu moći da uzme aktivno učešće u istoj”, rekli su u Ministarstvu rada.