Gligorić: Zelene investicije su budućnost Crne Gore

Iako su banke već prepoznale da moraju da kreiraju što više finansijskih proizvoda koje nude klijentima, smatramo da tu još postoji prostora za unapređenje. Prije svega se nadamo da će ponuda zelenih kreditnih linija u narednoj godini biti disperzivnija u smislu raznovrsnosti sektora u kojima se oni nude, kao i da će biti još povoljniji za klijente, posebno u poređenju sa konvencionalnom ponudom kredita, kazala je u intervjuu za Pobjedu savjetnica guvernerke Centralne banke Crne Gore (CBCG) za primjenu ESG standarda i inovacija Biljana Gligorić.

Ona smatra da bi to bio sjajan doprinos zamahu zelene tranzicije.

“CBCG će u skladu sa svojim ovlašćenjima dati doprinos tim procesima. U tom procesu prepoznajemo i veliki izazov koji i same banke imaju, a to je da jasno i lako mogu da dokazuju održivost projekata u kontekstu klimatskih izazova. Započeta izrada taxonomije će olakšati ovaj proces koji za zemlje Zapadnog Balkana koordinira RCC (Regional Cooperation Council), u kojem takođe participira CBCG”, kazala je Gligorić.

ESG standarde (Environmental, Social, and Governance), prema njenim riječima, treba razumjeti prije svega kao ogromnu razvojnu šansu za našu ekonomiju, a tek nakon toga kao izazov kojeg je potrebno prevazići.

“U suprotnom, ovi standardi će se posmatrati samo kao još jedna nametnuta obaveza za, koronom i infacijom, iscrpljenu privredu”, dodala je.

Ocjenjuje da su ESG standardi primjena principa održivog razvoja u privatnom i javnom sektoru na način da se očekuje da posjedujemo svijest i da kroz praćenje indikatora mjerimo uticaj same organizacije i njene djelatnosti na životnu sredinu, na društvo i na ekonomiju, ne nužno tim redom.

“Trenutno smo u fazi kada je izvještavanje na temu ESG još uvijek doborovoljno, ali sljedećih godina polako će se ući u fazu kada će za pojedine organizacije to biti obavezujući iskaz i na neki način, dio njenog identiteta. Preduzeća koja to budu shvatila prije i ušla u svoju transformaciju ka ESG standardima, prije će steći kompetitivnu prednost na tržištu, biti prepoznata kao odgovorna i na taj način privući više kupaca ili klijenata koji su sve senzibilniji na temu održivog razvoja i vrijednosti koje neka kompanija njeguje”, smatra ona.

Na pitanje da li vidi potencijal Crne Gore da privuče „zeleni kapital“ i investicije u obnovljive izvore energije, Gligorić navodi da bi, kao Ustavom proklamovana ekološka država, Crna Gora morala da tu vrstu investicija svrsta u prioritetne, što je, kako je dodala, Vlada već prepoznala svojim strateškim dokumentima.

“Smatram da će ubrzo to biti i jedini izvor investicija, da će zahtjevi investitora gotovo isključivo biti usmjereni ka tzv. zelenim projektima. To od nas zahtijeva prilagođavanje, kako od strane privrede, tako i od strane regulatora i drugih javnih institucija, koje sve zajedno kreiraju okvir za zelene investicije. Ono što važi za preduzeća, važi i za države: one koje sebe što ranije pozicioniraju kao destinacije zelenih investicija, u ogromnoj su prednosti u odnosu na države koje ostanu na tradicionalnim pristupima privlačenju investicija. Mi smo mediteranska zemlja sa puno sunca, imamo izlaz na more, izloženost vjetru je povoljna, tako da nemamo nekih izgovora da punom snagom ne razvijamo svoje potencijale za obnovljive izvore energije”, kazala je Gligorić.

Smatra da se često zaboravlja ogroman potencijal za uštedu energije.

“Imajući u vidu da je daleko jeftinije uštedjeti jedan megavat električne energije nego ga proizvesti, uvijek koristim priliku da istaknem da prvo treba da popunimo rupe u energetskom bilansu, poput energetski neefikasnog građevinskog sektora, i da naravno razvijamo proizvodne kapacitete obnovljih izvora energije. I Evropska unija, kroz moto ‘energetska efikasnost prvo’, promoviše taj pristup, želeći da ga istakne kao pravilan u planiranju energetskog bilansa”, dodala je.

Govoreći o ulozi Centralne banke u podsticanju održivih finansija u Crnoj Gori, Gligorić kaže da ta institucija sebe smatra ključnim akterom u tom procesu, “što smo pokazali kroz preuzimanje koordinatorske uloge u procesu izrade Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama”.

“Takođe, moram istaći podjednako važnu ulogu i Ministarstva finansija kao i druga dva regulatora, Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za tržište kapitala, koje su svojim članstvom u Savjetu za finasijsku stabilnost prepoznale značaj ove teme na najvišoj instanci zaduženoj za finansijsku stabilnost. Takođe, naša uloga će biti da omogućimo okvir za upravljanje rizicima izazvanim klimatskim promjenama, ali i da napravimo ambijent u kojem će kreditne institucije, prije svih, ponuditi bolju paletu zelenih finansijskih proizvoda za javni sektor, privredu i građane”, rekla je.

Stalna edukacija i promocija tema vezanih za održive finansije, ali i sopstvena transformacija su, prema njenim riječima, sljedeći veliki izazov.

“Važno je razumjeti da ESG i održivi razvoj ne podrazumijevaju samo zelenu komponentu, već se podjednako moraju uzeti u obzir i socijalni, društveni i upravljački faktori”, ocijenila je.

Uloga Crne Gore u globalnom tranzicionom procesu ka održivijoj ekonomiji

Crna Gora je samu sebe vizionarski proglasila ekološkom državom i moram iskrena da budem, to je možda najveća propuštena razvojna prilika naše države, kazala je Gligorić.

“Da smo zaista sproveli tu ideju, danas bismo, kao turistička država zaista bili predvodnik i studija slučaja države koja sebe brendira kao zelenu, i sigurno bismo ubirali plodove te vizije, ne samo od prihoda od turizma. Što je još važnije, živjeli bismo u daleko kvalitetnijem okruženju nego što je današnje. Nažalost, tu smo gdje smo, ne samo da nismo zemlja predvodnica zelene tranzicije, već moramo mnogo napora, znanja i finansijskih sredstava da uložimo kako bismo uhvatili priključak sa razvijenim evropskim zemljama koje su nama željeni standard. Naša uloga je ista kao i svih ozbiljnih država svijeta, a to je da naš razvoj mora biti isključivo održiv. Tu ulogu, ma koliko mali bili, moramo da usadimo u sve buduće generacije, moramo da ispravimo štetu koja je nanijeta ovom neprocjenjivo lijepom dijelu planete i da više ne pravimo tako dramatične razvojne greške koje štete i nama i prirodi”, navela je.