Investicione banke upozoravaju: Trampove carine bi mogle poremetiti rast Evrope do 2025.
Novi talas trgovinske neizvjesnosti mogao bi pogoditi ionako sporu evropsku ekonomiju, jer vodeće američke investicione banke izražavaju zabrinutost zbog potencijalnih carina administracije predsjednika Donalda Trampa.
S obzirom da prognoze rasta u eurozoni padaju i korporativni profiti su pod pritiskom, analitičari vjeruju da bi se tržišta trebala pripremiti za neizvjesnu 2025. godinu.
Ekonomisti Goldman Sachsa i JPMorgana naznačili su u različitim izvještajima ove sedmice da bi rizik od carina – u kombinaciji s potencijalnom evropskom odgovorom – mogao značajno uticati na ekonomske izglede eurozone.
Iako Evropska unija (EU) nije bila uključena u prvu rundu američkih carina, koja je pogodila Meksiko, Kanadu i Kinu, predsjednik Donald Tramp sugerisao je da bi blok, s obzirom na veliki trgovinski suficit sa SAD, mogao biti sljedeći.
Koliku bi štetu mogle uzrokovati carine?
Goldman Sachs predviđa rast bruto domaćeg proizvoda eurozone od 0,7% u 2025. godini, što je znatno ispod procjene od 1% i projekcije Evropske centralne banke (ECB) od 1,1% u decembru.
Prema Svenu Jariju Stenu, glavnom evropskom ekonomisti u Goldman Sachsu, carina od 10% na sav američki uvoz iz EU – ako se suoči sa potpunom odmazdom – mogla bi da uništi jedan procentni poen rasta eurozone.
Osim BDP-a, evropske korporativne zarade takođe mogu biti pod pritiskom. Goldman Sachsov tim za dionice predviđa rast evropske zarade po dionici od samo 3% u 2025. godini, znatno ispod konsenzusa od 8% odozdo prema gore.
“Nije nužno da su same carine bitne”, rekao je tim, “već trgovinska neizvjesnost koja pogađa ekonomski rast i investicione namjere.”
Koji su sektori najviše ugroženi?
EU čini oko 15% ukupnog američkog uvoza, s mašinama, farmaceutskim proizvodima i hemikalijama među najvećim evropskim izvozom u SAD. Druge ključne industrije, uključujući automobile, metale i tehnologiju, takođe bi se mogle suočiti sa značajnom izloženošću carinama.
Analitičari Goldman Sachsa primjećuju da sektori berzi sa visokim maržama i odbrambenim karakteristikama, kao što je zdravstvo, imaju tendenciju da budu manje pogođeni trgovinskom neizvjesnošću. Nasuprot tome, proizvođači automobila i ciklične dionice su posebno ranjivi.
Može li slabiji euro ublažiti uticaj?
Opadajući euro bi mogao pružiti određeno olakšanje za evropske dionice, posebno za multinacionalne kompanije sa značajnom izloženošću globalnom prihodu. Devizni stratezi Goldman Sachsa očekuju da će kurs EUR/USD pasti na 0,97 u narednih 12 mjeseci, dok bi GBP/USD mogao oslabiti na 1,20.
Međutim, veza između slabijeg eura i evropskih dionica je složena.
Istorijski gledano, jak američki dolar je bio u korelaciji sa lošim performansama tržišta izvan SAD-a, budući da dolarski investitori u evropske dionice vide smanjene prinose osim ako se ne zaštite od fluktuacija valuta.
„Slabljenje eura obično dolazi uz porast premije rizika, što nadoknađuje prednosti prevoda i konkurentnosti“, kažu analitičari.
Neizvjesnost također okružuje kako bi EU mogla odgovoriti na nove američke carine.
Prema ekonomistici JPMorgan Nore Szentivanyi, “motivacija, ciljevi, vrijeme i tarifne stope su nejasni.” Međutim, Evropska komisija je izjavila da će uzvratiti “čvrsto” na sve namete koje nameće SAD.
Ako EU slijedi svoju strategiju ciljanog odgovora iz 2018, vjerovatno će izbjeći carine na energente, ali bi mogla nametnuti visoke carine – potencijalno veće od 50% – na robu koja najviše utiče na Trampovu biračku bazu.
JPMorgan već uračunava godišnji rast od 0,5 procentnih poena u naredna četiri kvartala zbog povećane neizvjesnosti trgovinske politike. Ipak, Szentivanyi napominje da bi nove carinske prijetnje – u kombinaciji sa slabim rastom eurozone – mogle dodatno uticati na ekonomske ekonomske izglede.
Američki ministar finansija Scott Bessent sastao se u utorak s predsjednicom ECB Christine Lagarde kako bi razgovarali o ekonomskim prioritetima i transatlantskoj saradnji.
Iako nijesu otkriveni konkretni detalji razgovora, sastanak naglašava sve veći fokus na trgovinske tenzije između SAD-a i EU dok finansijska tržišta čekaju dalju jasnoću o stavu Vašingtonske trgovinske politike.
