Ko uporno koči servise PayPal-a u Crnoj Gori? Evo koje su alternative
Zašto Crna Gora ne ispunjava uslove PayPala, pa njeni građani već više od deset godina mogu da tu uslugu koriste isključivo za plaćanja, a ne i za prijem novca, nije pravo pitanje – pravo je pitanje ko ima interes da se takvo stanje održi. Ograničenje primanja novca pogoduje domaćim bankama u stranom vlasništvu, kao i stranim finansijskim institucijama, koje kontrolišu devizne tokove u zemlji.
To, pored ostalog, u razgovoru za “Vijesti”, poručuje Dejan Abazović, magistar elektronike i telekomunikacija, IT konsultant i bivši državni sekretar u Ministarstvu javne uprave (MJU).
Za “Vijesti” on navodi prednosti i manje PayPala, alternativne servise i poručuje da je, ako Crna Gora želi da napreduje u digitalnoj ekonomiji i postane konkurentna na globalnom tržištu, neophodno preispitati trenutno stanje i omogućiti građanima i privredi bolji pristup međunarodnim finansijskim servisima.
Preko deset godina obećanja
PayPal je, nakon što je više godina najavljivan, korisnicima u Crnoj Gori postao dostupan 2014. Tada je omogućeno da korisnici iz Crne Gore sa svojih PayPal računa mogu da plate usluge i servise na internetu. Do danas nije omogućeno i da se na PayPal naloge može primiti novac, iako je bilo najava da će se to desiti.
Nakon deset godina, od države, konkretno Ministarstva javne uprave, pregovore sa PayPalom preuzeo je Savjet za regionalnu saradnju. Oni su se prije najmanje tri mjeseca i službeno, u ime Zapadnog Balkana, obratili PayPalu, ali, kako su nedavno rekli “Vijestima”, odgovor od te kompanije još nisu dobili.
Godinama je glavno pitanje u vezi sa PayPalom bilo od koga zavisi da li će korisnici u Crnoj Gori dobiti punu PayPal uslugu. I to je komunicirano različito: iz PayPala su ranije tvrdili da dvosmjernu uslugu koči regulativa u Crnoj Gori, dok su iz crnogorskih institucija to negirali, navodeći da usluga zavisi samo od PayPala.
Abazović je mišljenja da to nije pravo pitanje.
“Pravo pitanje nije zašto Crna Gora ne ispunjava uslove PayPal, već ko ima interes da se ovakvo stanje održi”, kaže on.
Prema riječima Abazovića, objašnjenja koja su se tokom godina mogla čuti kao odgovor na pitanje zbog čega u Crnoj Gori postoji samo funkcija “send”, za slanje, a ne i “receive”, za prijem novca na PayPal naloge, tehničke su ili regulatorne prirode.
“Suštinski problem leži u načinu na koji je crnogorsko finansijsko tržište strukturisano. Ograničenje primanja novca pogoduje domaćim bankama u stranom vlasništvu i stranim finansijskim institucijama koje kontrolišu devizne tokove u zemlji i van nje, dok istovremeno građane i preduzeća ostavlja u nepovoljnom položaju”, kazao je on.
Devizni računi, strane banke…
Svako fizičko i pravno lice koje želi da prima novac iz inostranstva, mora da koristi devizne račune u komercijalnim bankama, pojašnjava Abazović i dodaje da banke za tu uslugu “naplaćuju značajne provizije za prijem i podizanje sredstava”.
Ako bi se građanima i preduzećima u Crnoj Gori omogućilo da na PayPal račune primaju novac, to bi značilo i “jeftiniji i efikasniji način poslovanja”.
“Što bi smanjilo zaradu domaćih banaka i njihove kontrole nad prilivom kapitala”, poručuje sagovornik “Vijesti”.
Abazović dodaje da su, pored domaćih banaka u stranom vlasništvu, značajan faktor i velike strane finansijske institucije koje posluju u Crnoj Gori, te korespondentske banke, preko kojih prolaze međunarodni transferi.
“Ove institucije imaju direktan finansijski interes da transakcije idu preko njihovih kanala, jer tako ostvaruju dodatne prihode. Omogućavanje PayPal da funkcioniše bez njihovog posredovanja, značilo bi smanjenje njihove kontrole nad finansijskim tokovima u zemlji”, kazao je on.
Abazović podsjeća da su tokom posljednjih petnaestak godina, različite crnogorske vlade pokušavale da uspostave saradnju sa PayPalom i omoguće punu funkcionalnost te platforme.
“Međutim, svaki pokušaj je ostao bez jasnog odgovora i rezultata. PayPal, kao kompanija, donosi odluke na osnovu svojih procjena rizika, profitabilnosti i regulatorne usklađenosti, ali postoji opravdana sumnja da na tu odluku utiče i mreža finansijskih interesa koje ova platforma ne želi da poremeti. Crna Gora, kao malo tržište sa slabim uticajem u globalnim finansijama, vjerovatno nije u poziciji da nametne promjene u svoju korist”, mišljenja je on.
Prema njegovim riječima, i ulogu mogu da igraju i uticaji međunarodnih finansijskih institucija.
“Posljednje tri decenije crnogorska ekonomska politika bila je snažno pod uticajem međunarodnih finansijskih institucija, pri čemu su ključne odluke često bile donošene u skladu sa interesima velikih globalnih igrača, a ne nužno domaće privrede i građana. Nedostatak strateškog ekonomskog suvereniteta rezultirao je time da Crna Gora nema dovoljno moći da oblikuje pravila svog finansijskog sistema u korist svojih građana, već su oni prepušteni sistemu koji više odgovara interesima stranih banaka i institucija”, poručuje sagovornik “Vijesti”.
Takav finansijski model, prema njegovim riječima, ima dugoročne negativne efekte: ograničava razvoj digitalne ekonomije i preduzetništva, podstiče “sivu ekonomiju” i povećava iseljavanja stručne radne snage.
“Crnogorski privrednici i frilenseri su primorani da koriste skupe i komplikovane načine za primanje uplata, što smanjuje njihovu konkurentnost na globalnom tržištu. Zbog nemogućnosti legalnog primanja novca putem PayPal, mnogi građani se okreću neformalnim kanalima, što dodatno otežava praćenje finansijskih tokova i smanjuje poreske prihode države. Mladi stručnjaci koji rade za strane kompanije često otvaraju račune u drugim zemljama ili donose odluke da se trajno presele kako bi imali nesmetan pristup globalnim finansijama”, kaže Abazović.
Iako PayPal u Crnoj Gori ne omogućava primanje novca, dodaje sagovornik “Vijesti”, to ne znači da su građani i preduzeća bez opcija.
“Postoji niz alternativnih metoda koje omogućavaju priliv sredstava iz inostranstva, ali svaka od njih dolazi sa svojim prednostima i ograničenjima”, poručuje i navodi koje su to moguće alternative: Wise, MoneyGram, Stripe, kriptovalute…
SEPA i PayPal
Kao jedno od rješenja, Abazović navodi SEPA (Single Euro Payments Area), jedinstveno područje u kojem se transakcije u eurima obavljaju prema istim standardima, bez obzira na granice. Na pitanje da li je SEPA rješenje za Crnu Goru, u odnosu na PayPal, on kaže da to zavisi od potreba.
“SEPA transakcije su često jeftinije, posebno za veće iznose. SEPA omogućava standardizovane transakcije unutar Evropske unije, što olakšava plaćanja između različitih zemalja. Plaćanja su obično brza, posebno SEPA Instant plaćanja koja se obavljaju u roku od nekoliko sekundi”, navodi on neke prednosti.
Dodaje i da su SEPA plaćanja regulisana EU zakonodavstvom, te da to obezbjeđuje visok nivo sigurnosti i zaštite potrošača.
Kao nedostatke, on navodi to što je SEPA sistem primarno dostupan unutar EU i nekoliko drugih zemalja i kaže da to ograničava njegovu upotrebu izvan tog područja.
Osim toga, SEPA nema sve funkcionalnosti koje PayPal nudi, poput jednostavnog povrata novca ili integracije sa onlajn prodavnicama, SEPA transferi nisu dostupni 24/7, jer zavise od radnog vremena banaka, SEPA zahtijeva otvaranje deviznog računa u banci i osnovnu bankarsku infrastrukturu.
“Što znači da korisnici moraju biti upoznati sa radom banaka i korišćenjem IBAN brojeva”, kaže on i dodaje i da komercijalne banke mogu da zahtijevaju dodatne formalnosti i potvrde za međunarodne transfere.
Govoreći o prednostima PayPala, Abazović navodi da je taj servis dostupan u gotovo svim zemljama širom svijeta, da ga to čini idealnim za međunarodne transakcije.
“PayPal nudi različite usluge poput povrata novca, zaštite kupaca i jednostavne integracije sa onlajn prodavnicama, ima jednostavan i intuitivan korisnički interfejs koji je lako koristiti, transakcije su obično brze, posebno za manje iznose i međunarodna plaćanja, idealan je za korišćenje na e-komerc portalima”, pojašnjava on.
Kao nedostatke, navodi da je PayPal skuplji u odnosu na SEPA, jer ima veće naknade za transakcije, posebno za međunarodna plaćanja i konverziju valuta.
“Iako PayPal omogućava gotovo instantne transakcije, povlačenje sredstava na bankovni račun može potrajati nekoliko dana, u zavisnosti od banke i regiona. Iako je PayPal siguran, postoje i slučajevi prevara i zloupotrebe, što može biti rizik za korisnike, kaže Abazović i kao nedostatak navodi i to što PayPal zahtijeva internet vezu za obavljanje transakcija, “što može biti ograničenje u situacijama kada internet nije dostupan”.
Kako dalje
Ako Crna Gora želi da napreduje u digitalnoj ekonomiji i postane konkurentna na globalnom tržištu, poručuje sagovornik “Vijesti”; neophodno je preispitati trenutno stanje.
“I omogućiti građanima i privredi bolji pristup međunarodnim finansijskim servisima. Pitanje PayPal nije samo tehničko ili regulatorno, već ekonomsko i strateško – dok god finansijska sredstva mogu izlaziti iz zemlje, ali ne i ulaziti, Crna Gora će ostati tržište ograničenih mogućnosti, gdje interesi moćnih finansijskih igrača nadjačavaju potrebe njenih građana”, kaže on.
Kako je dodao, zbog niskih naknada i standardizacije, SEPA je idealan za unutrašnje evropske transakcije, dok je PayPal bolji izbor za međunarodna plaćanja i fleksibilnost.
“Oba sistema imaju svoje prednosti i nedostatke, pa bi izbor u krajnjem trebalo da zavisi od specifičnih potreba korisnika”, poručuje Abazović.
Koje su alternative
WISE (ranije TransferWise), poznat po transparentnim kursevima i niskim naknadama za međunarodne transfere i omogućava primanje novca direktno na devizni račun u Crnoj Gori.
Prednosti: niske naknade, konkurentan kurs, jednostavan za korišćenje.
Nedostaci: potrebno je imati devizni račun u banci.
PAYONEER nudi virtuelne bankovne račune u stranim valutama (USD, EUR, GBP), što ga čini idealnim za freelancere i onlajn poslovanje.
Prednosti: pogodan je za međunarodne transakcije, podržava povlačenje sredstava na lokalne bankovne račune ili bankomate.
Nedostaci: visoke naknade za podizanje novca i konverziju valuta.
SKRILL, digitalni novčanik, koji omogućava primanje i slanje novca, kao i onlajn plaćanja.
Prednosti: brzi transferi, podrška za više valuta.
Nedostaci: naknade za transakcije i konverziju valuta.
REVOLUT servis koji nudi međunarodne transfere, devizne račune i kartice za onlajn plaćanja.
Prednosti: niske naknade, dobar kurs, mogućnost upravljanja novcem preko aplikacije.
Nedostaci: može da zahtijeva otvaranje računa u inostranstvu.
WESTERN UNION je servis koji omogućava brze međunarodne transfere, a novac se može podići u gotovini na lokacijama širom Crne Gore.
Prednost: brzi transferi, široka mreža lokacija za podizanje novca.
Nedostaci: naknade su visoke u poređenju sa drugim opcijama.
MONEYGRAM, slično Western Unionu, omogućava brze međunarodne transfere sa opcijom podizanja novca u gotovini.
Prednosti: Slično kao WU, i MoneyGram nudi brze transfere, široko je dostupan.
Nedostaci: naknade više u odnosu na druge opcije.
KRIPTOVALUTE (Bitcoin, Ethereum…): platforme, poput Binancea i Coinbasea, omogućavaju primanje i konvertovanje kriptovaluta u fiat novac.
Prednosti: niske naknade, decentralizovan sistem, brzi transferi.
Nedostaci: promjenjivost kursa, za korišćenje tih servisa treba poznavati kriptovalute.
LOKALNI SISTEMI PLAĆANJA, njihova prednost je lakša integracija sa domaćim bankama i Poštom Crne Gore, ali imaju “ograničenu međunarodnu podršku”.
SWIFT bankovni transferi, klasični način primanja novca putem deviznog računa. Prednost tog sistema je što je siguran i pouzdan, ali su naknade visoke, a rok obrade duži u odnosu na druge servise.
STRIPE idealan za onlajn biznise i digitalne proizvode, ali je potrebna registracija u podržanim zemljama.
Naslovna fotografija: Julio Lopez, Pexels
