Otvoren “lov”: Budvi ovog ljeta potrebno 8.000 sezonaca

Najveća hotelska kompanija u državnom vlasništvu u Crnoj Gori, Hotelska grupa “Budvanska rivijera” otvorila je vrata za sezonski rad za gotovo 600 radnika.

Sobari/ica, glavni kobobar/ica, koordinator/ica plaže i bazena, radnik/ca na naplatnoj rampi, lift-boj, pomoćni radnik/ca u magacinu veša, spoljni momak kuvar/ica specijalista, recepcioner/ka, čeker/ica – kasir/ka, vozač elektrovozila za transport hrane, pekar/ka, prodavač/ica, nadzornik/ica za higijenu, spacilac/teljka, animator/ka, magacioner/ka, samo su neka od zanimanja u seriji oglasa koji su raspisani uoči vikenda.

Time je zvanično i otvoren “lov” na sezonske radnike u Budvi, jedno od najtraženijih zanimanja, jer je turističkoj privredi potrebno gotovo 8.000 ljudi za predstojeće ljeto.

Nažalost, kako u razgovoru za “Vijesti” kažu sagovornici, interesovanje radnika iz Crne Gore već nekoliko ljeta je malo, jer većina njih odlazi da radi u susjednu Hrvatsku.

Ugostitelji se susrijeću sa velikim poteškoćama i procedurama kako bi radnici iz susjednih država, ali i ostalih, jer minulog ljeta u hotelima su radili ne samo državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Makednonije, već i Moldavije, čak i Indije, zaposlili tokom ljetnje sezone i nadomjestili nedostatak radne snage.

Kako je “Vijestimna” rečeno u HG “Budvanska rivijera” svim sezonskim radnicima obezbijeđen je smještaj i tri obroka.

“U susret predstojećoj turističkoj sezoni, ‘Budvanska rivijera’ oglasila je slobodna radna mjesta. Svake godine imamo potrebu za 600 sezonskih radnika, različitih profila. Na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore objavljena je potreba za radnicima na pozicijama sobarica, konobara, barmena, kuvara, pekara, poslastičara, pomoćnih radnika u kuhinji, servira, higijeničarki i drugih. Primjera radi, hotelskoj grupi je potrebno oko 120 sobarica, 50 higijeničarki, 50 konobara, 50 kuvara… Riječ je o veoma značajnom broju sezonaca koji su godinama unazad deficitarni i kojih ih je sve manje na tržištu rada Crne Gore”, navode u PR službi.

Lani angažovano 60 Indijaca

Kako ističu, preduzeli su dodatne mjere obezbijeđena radne snage i pronašli nove izvore angažovanja sezonaca sa dalekih tržišta.

“Prošle godine su prvi put u našoj kompaniji angažovani Indijci, oko 60 njih, a očekujemo da će ove godine taj broj biti i veći. Popunjeni su i predati zahtjevi za vize i očekujemo njihov dolazak do aprila”.

Podsjećaju da su nastavili sa velikim investicionim ciklusom, podizanjem nivoa kategorije najvećeg turističkoj naselju na našoj obali – “Slovenskoj plaži”.

“Nakon adaptacije vila ‘Maslina’ i ‘Ruzmarin’ u 2022. godini, TN ‘Slovenska plaža’ ove godine realizuje jos adaptaciju četiri vile: ‘Limun’, ‘Magnolija’, ‘Kana’ i ‘Mirta’. Adaptacijom će se standard u 334 smještajne jedinice sa tri podići na četiri zvjezdice”.

Državi potrebno 20.000 radnika

Predsjedenik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Laki Jovanović ističe da je Crnoj Gori u sektoru smještaja i ugostiteljstva sezonski potrebno oko 19.000 do 20.000 sezonaca.

“Što se tiče Budve, procjena je da je to oko 7.000 do 8.000 hiljada sezonaca. Tako da je to i dalje gorući problem, ne samo Crne Gore već i ostalih turističkih zemalja. Problem sa Crnom Gorom je taj što su plate, iako povećane, i dalje manje u odnosu na naše konkurente. Nažalost, naš obrazovni sistem ne prati potrebe tržišta rada i prinuđeni smo da uvozimo radnu snagu sa strane”, istakao je Jovanović za “Vijesti”.

Prema njegovim riječima, i ove godine će biti veliki problem naći kvalifikovanu radnu snagu.

“U prilog nam ne idu zakonska rješenja, spora administracija i nemogućnost da se elektronski prijavljuju radnici iz inostranstva. Ministarstvo unutrašnjih poslova, u čijoj je nadležnost ova oblast, mora se modernizovati, a kao primjer može poslužiti hrvatsko zakonodavstvo u ovoj oblasti”.

Opštine najveći konkurenti

Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović navodi da je problem sezonske radne snage akutan, te da otežavaju procedure angažovanja radne snage iz inostranstva, jer interesovanje domaće radne snage je malo, a i ne može zadovoljiti potrebe hotelske i restoraterske industrije.

Pejović, vlasnik budvanskog hotela “Grbalj”, ističe da su najveći konkurenti po pitanju radne snage postale opštine i državna i opštinska preduzeća.

“Imamo situaciju da nam konobari, kuvari i ostala radna snaga prelaze da rade u opštine, opštinska preduzeća, poput komunalnih, vodovoda, i u lokalnu ili državnu administraciju, i mi ostajemo bez radne snage. Jednostavno, njima je primamljivije tamo da rade, iako su im plate kod nas mnogo veće. Tamo imaju, sada će to biti, sedmočasovno radno vrijeme, pauze, slobodne vikende, praznike, zimnice, regrese…”, upozorava Pejović za “Vijesti”.

On navodi da je sve više ukrajinskih državljana zainteresovano da radi tokom sezone i cijele godine u hotelima i restoranima.

Nedostaje obučenog i kvalifikovanog kadra

I budvanski ugostitelj, vlasnik kafea “Mozart” u Starom gradu, Luka Vučković potvrđuje da je problem radne snage u Budvi prisutan godinama:

“Ni visoke plate nijesu rješenje, jer Crna Gora jednostavno nema dovoljno obučenog i kvalifikovanog kadra za potrebe turističke privrede. U sezoni je samo u našem gradu potrebno najmanje 7.000 radnika u turizmu”.

Prema njegovim riječima, jedino rješenje je raditi tokom cijele godine i zadržati bazu radnika koji će da iznesu sezonu uz pomoć sezonaca.

I marketima fali radnika

Da je problem radne snage u Budvi prisutan i u trgovini, potvrđuje za “Vijesti” i Balša Mitrović, izvršni direktor “Megaprometa”, najvećeg trgovačkog lanca u metropoli turizma.

“Megapromet” gazduje lancem od deset supermarketa i prema riječima Mitrovića trenutno zapošljava oko 450 radnika.

“Između 65 i 70 odsto zaposlenih ima ugovore na neodređeno, ili će u skorom roku steći pravo na takav angažman. Problem radne snage je opšti problem privrede, kako sa aspekta kvaliteta, tako i sa aspekta troškova zaposlenih koji konstantno rastu. Nažalost, u posljednje vrijeme sve je prisutniji i problem broja zaposlenih, odnosno veliki nedostatak radnika. Taj problem sve više opterećuje privredu pa i trgovinu jer se teško dolazi do radnika, pa se radnici moraju tražiti na stranim trzištima”.

A dovođenje radnika iz inostranstva, kako dodaje Mitrović, nije nimalo jednostavno zbog procedura.

“Primjera radi, da bi radnik dobio dozvolu za rad i boravak, treba najmanje 20-25 dana, što u periodu predsezone i sezone zna da bude i duže. Samim tim, taj radnik ne može početi raditi sve dok ne dobije dozvolu za boravak i rad. Drugi problem je nedostatak radnika na domaćem trzištu i stiče se utisak, određena nezainteresovanost rada u privredi. Nadamo se da će se to pojednostaviti i ubrzati, kako bi se i svi ostali procesi ubrzali”.

Jovanović obećao komunalni red

Novoimenovani predsjednik Opštine Nikola Jovanović obećao je da ovoga ljeta Budva neće ličiti na ono što je bila lani.

Upravo komunalni haos, raskopane ulice, gomile smeća, prljav grad, loš rad opštinskih službi kojima je formalno rukovodio tadašnji predsjednik Milo Božović, doveo je do toga da je Budva imala jednu od najlošije pripremljenih sezona.

Jovanović je naglasio da je jedan od prioriteta sređivanje komunalnog haosa i priprema turističke sezone.

“Imajući u vidu da je Budva najvažnija turistička destinacija, deblokadom rada lokalne uprave, nadležnih službi i preduzeća, stvorićemo uslove da svi kapaciteti budu spremni i angažovani na pripremi i realizaciji turističke sezone. Odmah po formiranju najvažnijih organa krećemo sa koordinacijom naših institucija, turističkim poslenicima i privredom, da se udruženim snagama pripremimo i sprovedemo turističku sezonu. Sastanci koordinacionih tijela biće pravilo, a ne izuzetak. U periodu do turističke sezone usvojićemo Program privremenih objekata kojim ćemo revidirati dosadašnje stanje na terenu i urediti postupak postavljanja privremenih lokacija sa posebnim akcentom na zonu šetališta i Starog grada. Pojačanim kontrolama nadležnih organa i službi riješićemo problem nelegalnog postavljanja privremenih lokacija i suzbićemo sivu ekonomiju u ovoj oblasti. Biće sankcionisan svaki pokušaj devastiranja prostora kroz nelegalno postavljanje i poslovanje privremenih objekata bez dozvole”.