Njemačka otključava budžet: Može li trilion eura pokrenuti najveću evropsku ekonomiju?

Fridrih Merc, budući kancelar Njemačke, najavio strategiju izuzimanja odbrambene potrošnje iz ograničenja na zaduživanje

Dvije političke partije koje se očekuju da formiraju narednu njemačku vladu dogovorile su se da ublaže ustavna ograničenja zemlje na zaduživanje, omogućavajući izdvajanje od najmanje bilion eura za odbranu i infrastrukturu.

Ovo predstavlja veliku promjenu u njemačkoj političkoj kulturi, koja je tradicionalno protiv dugova. Intenzivirane debate o “kočnici duga” dovode u pitanje ekonomsku doktrinu koja je decenijama dominirala najvećom evropskom ekonomijom i jednom od najbogatijih zemalja svijeta.

Ipak, nedavni ekonomski problemi Njemačke pojačali su pozive na reforme.

Šta je zapravo “kočnica duga” i šta će ove promjene značiti za Njemačku i Evropu?

“Kočnica duga” uvedena je 2009. godine, nakon što je globalna finansijska kriza dovela do naglog povećanja državnog zaduživanja u Njemačkoj i širom svijeta. Istovremeno, ona je odražavala duboko ukorijenjenu političku i kulturnu skepsu prema dugovima, koja je godinama imala snažan uticaj na njemačku politiku.

Ova mjera ograničila je novo zaduživanje na samo 0,35% bruto domaćeg proizvoda (BDP) – što je znatno restriktivnije u poređenju sa pravilima Evropske unije, koja dozvoljavaju deficit do 3% BDP-a, ili sa američkim budžetskim deficitom od 6,4% u 2024. godini.

Kako funkcioniše “kočnica duga”?

Dugo vremena izgledalo je da sistem funkcioniše bez problema – sve dok se nije pokazalo da ne može da izdrži velike ekonomske šokove. Njemačka vlada je tokom 2010-ih uspijevala da posluje u okviru ograničenja, često ostvarujući male budžetske viškove.

Međutim, pandemija, usporavanje rasta i ruska invazija na Ukrajinu stavili su “kočnicu duga” pod veliki pritisak.

Vlada je 2020. godine morala da aktivira klauzulu o vanrednim okolnostima kako bi mogla da se dodatno zaduži i pruži finansijsku pomoć preduzećima pogođenim pandemijom.

Isto se ponovilo 2021. godine, a zatim i 2022. nakon ruske invazije, kada su izdvojena dodatna sredstva za odbranu i pomoć potrošačima zbog rasta cijena energije.

Nova vanredna izuzeća korišćena su i 2023. godine.

Ipak, krajem 2023. godine Savezni ustavni sud presudio je da je vlada prekršila granice “kočnice duga”, što je dovelo do hitne revizije budžeta za 2024.

Potom je u novembru 2024. pala vlada kancelara Olafa Šolca, nakon neslaganja s koalicionim partnerom, Slobodnim demokratama, upravo zbog pitanja potrošnje i ograničenja zaduživanja.

Šta ovo znači za evropske napore u podršci Ukrajini?

Reforma “kočnice duga” omogućila bi ukidanje ustavnih ograničenja kada je riječ o izdvajanjima za odbranu.

To bi značilo jačanje njemačke vojne moći, ali i povećanje sposobnosti zemlje da dodatno podrži Ukrajinu.

Njemačka je već jedan od najvećih podržavalaca Ukrajine, isporučivši 60 tenkova Leopard, 175 borbenih vozila pješadije Marder i 27 sistema protivvazdušne odbrane, uključujući tri američka raketna sistema Patriot.

„Dodatni prostor za vojnu potrošnju šalje jasnu poruku Vladimiru Putinu i Donaldu Trampu, kao i evropskim saveznicima Njemačke, da je Njemačka ozbiljna u pogledu svoje odbrane i podrške Ukrajini“, izjavio je Holger Šmiding, glavni ekonomista banke Berenberg.

„Njemačka konačno preuzima lidersku ulogu koju je, s obzirom na svoju veličinu i fiskalne kapacitete, trebala preuzeti još prije nekoliko godina.“

Šta su konkretno odlučile njemačke političke partije?

Lideri konzervativnog bloka Unije postigli su dogovor s Socijaldemokratama o izuzimanju vojnih troškova koji prelaze 1% BDP-a iz ograničenja zaduživanja, kao i o osnivanju fonda od 500 milijardi eura za infrastrukturu.

Ovaj fond bi bio namijenjen unapređenju zaštite od prirodnih katastrofa, modernizaciji transportne infrastrukture, bolnica, energetskog sektora, obrazovanja, naučnih istraživanja i digitalizacije.

Ekonomski analitičari procjenjuju da bi ove mjere mogle omogućiti novo zaduživanje i ulaganja od oko bilion eura tokom naredne decenije.

Ovaj dogovor je preokret za Friedricha Merca, koji će vjerovatno postati novi kancelar nakon što je njegova partija pobijedila na nacionalnim izborima 23. februara.

Iako se ranije protivio promjeni “kočnice duga”, Merc je nagovijestio da je spreman na kompromis.

„Ovo slijedi staro političko pravilo: ako se činjenice promijene, mijenjam i svoje mišljenje“, rekao je Karsten Brezki, glavni makroekonomista ING banke.

Ovaj zaokret dolazi u trenutku kada su dugoročne tenzije oko “kočnice duga” eskalirale, ali i zbog promjena u američkoj bezbjednosnoj politici pod predsjednikom Donaldom Trampom, koji je pozvao Evropu da preuzme veću odgovornost za sopstvenu sigurnost.

Trampovo negativno ophođenje prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i odluka o obustavi vojne pomoći Ukrajini natjerali su evropske vlade da povećaju izdvajanja za odbranu, kako bi nadoknadile američko povlačenje iz sigurnosnih garancija.

Njemačka je tek 2022. godine uspjela da dostigne NATO cilj od 2% BDP-a za odbranu, zahvaljujući posebnom fondu od 100 milijardi eura koji je bio izuzet iz “kočnice duga”. Međutim, taj fond će biti potrošen do 2027. godine.

Zašto su stranke odlučile da djeluju sada?

Stranke planiraju da ubrzaju usvajanje ovih izmjena u parlamentu sljedeće sedmice.

Razlog je što trenutno imaju dvotrećinsku većinu, ali će je izgubiti u novom sazivu parlamenta zbog porasta podrške krajnje desničarskoj Alternativi za Njemačku i krajnje lijevoj stranci Ljevica, koje se protive ovim promjenama.

Ipak, potrebni su im glasovi Zelenih, koji nisu bili dio koalicionih pregovora.

Kakav će biti uticaj na njemačku ekonomiju?

Ekonomski analitičari smatraju da bi ublažavanje “kočnice duga” moglo pomoći Njemačkoj da izađe iz petogodišnje stagnacije, omogućavajući veća ulaganja u ključne sektore.

Hronični nedostatak ulaganja u infrastrukturu rezultirao je kašnjenjem vozova, lošim putevima, padom nivoa obrazovanja i sporom digitalizacijom.

Nakon objave ovih promjena, analitičari su počeli da revidiraju ekonomske prognoze naviše.

„Ovo je prekretnica za njemačku ekonomsku politiku“, rekao je ekonomista Šmiding.

“Fond za infrastrukturu signalizira da će se nova vlada ozbiljno pozabaviti ključnim domaćim nedostacima”, rekao je Schmieding. “Radujem se danu u – vjerovatno još uvijek dalekoj – budućnosti kada će njemački vozovi moći voziti jednako brzo i tačno kao oni u Francuskoj, Švajcarskoj ili Austriji.”