Zlato prvi put iznad 3.000 dolara
Cijene zlata prešle su 3.000 dolara za uncu po prvi put u istoriji, podstaknute rastom kupovine centralnih banaka, ekonomskom nestabilnošću širom svijeta i pokušajima predsjednika Donalda Trampa da ponovo napiše pravila globalne trgovine nametanjem carina saveznicima i strateškim rivalima.
Prelazak preko psihološke granice od 3.000 dolara potvrđuje stoljetnu ulogu zlata kao čuvara vrijednosti u turbulentnim vremenima i kao pokazatelja straha na tržištima. U posljednjih 25 godina cijena zlata porasla je deset puta, nadmašivši čak i S&P 500, referentni indeks američkih akcija, koji se u istom periodu učetvorostručio.
Dok su se trgovci pripremali za carine, cijene zlata u SAD-u skočile su iznad ostalih međunarodnih referentnih vrijednosti, što je natjeralo trgovce da požure s isporukama velikih količina poluga u Ameriku prije nego što nameti stupe na snagu. Više od 23 miliona unci zlata, u vrijednosti od oko 70 milijardi dolara, slilo se u skladišta njujorške Comex berze terminskih ugovora između dana izbora i 12. marta. Priliv je bio toliko ogroman da je doprinio rekordnom rastu trgovinskog deficita SAD-a u januaru.
Skokovi cijene zlata obično prate šire ekonomske i političke krize. Metal je probio granicu od 1.000 dolara za uncu nakon finansijske krize, a tokom pandemije Covida prešao je 2.000 dolara. Cijene su nakon pandemije pale na 1.600 dolara, ali su ponovo počele da rastu 2023. godine, podstaknute kupovinom poluga od strane centralnih banaka koje su željele da se diversifikuju u odnosu na dolar, bojeći se da ih je američka valuta učinila ranjivim na sankcije iz SAD-a.
Početkom 2024. tržište je ponovo skočilo, podstaknuto kupovinom u Kini, gdje su rasle zabrinutosti za ekonomsku situaciju zemlje. Ovaj uspon je dobio dodatni zamah nakon američkih izbora, dok su tržišta pokušavala da procijene uticaj agresivne trgovinske politike nove administracije.
“Zlato je imovina koja može očuvati vrijednost u najrazličitijim makroekonomskim poremećajima koje smo vidjeli”, rekao je Tomas Kertsos, suportfeljni menadžer u First Eagle Investment Management LLC. “Vidjeli smo da je zlato stoljećima bilo sposobno – uprkos volatilnosti – uvijek se vratiti na svoju srednju vrijednost i zadržati kupovnu moć, a pritom je nudilo značajnu likvidnost.”
Nedavni rast cijene zlata dogodio se uprkos faktorima koji bi mu inače bili prepreka: višim kamatnim stopama i snažnom američkom dolaru. Kada obveznice ili gotovina u banci donose solidan prinos, zlato, koje ne generiše kamate, postaje manje privlačno. Američki dolar je glavna valuta u kojoj se zlato kupuje i prodaje. Kada postane skuplji za vlasnike drugih valuta, to obično vrši pritisak na prodaju metala.
