Investitori se definitivno okrenuli zlatu
U periodu pojačane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, investitori i dalje traže sigurno utočište u zlatu.
Nova psihološka granica probijena je u petak, jer je cijena jedne unce zlata (31,1 gram) prvi put premašila 3.000 dolara. Zlato je ove godine poskupjelo za 14% (i trenutno izgleda zrelo za korekciju naniže), dok je dugoročni prinos i dalje vrlo dobar. Ko je kupio zlato u martu 2015. godine (po cijeni od 1.150 dolara), do danas je ostvario prosječan godišnji prinos od tačno 10%.
Zanimljivo je da je slična profitabilnost zabilježena i u posljednjih 20 godina. Sve veći kapital pristiže u ETF-ove vezane za zlato, dok su cijene zlata u posljednje vrijeme dodatno ojačane kupovinama centralnih banaka. Među značajnim kupcima je Kina, koja je u februaru već četvrti mjesec zaredom povećala svoje zlatne rezerve, nastojeći smanjiti zavisnost o dolarima.
Na rast cijene pozitivno utiču i očekivanja da bi američki Fed u junu mogao sniziti kamatne stope. Iako se američka centralna banka sastaje sljedeće sedmice, gotovo je sigurno da će stope ostaviti nepromijenjene. Pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (uvođenje tarifa, smanjenje zaposlenih u javnom sektoru) namjerno usporava ekonomski rast kako bi snizio prinose na državne obveznice.
SAD, koja je visoko zadužena, ove godine mora refinansirati veliki dio svog duga, pa joj je u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi tako uštedjela milijarde dolara na novim emisijama obveznica. Istovremeno, pred slabim makroekonomskim podacima, Trump bi mogao vršiti pritisak na Fed da dodatno smanji kamate, čime bi se stvorio prostor za novi ekonomski rast.
