One mogu promijeniti trend: Polovina svjetskih emisija ugljen-dioksida dolazi od samo 36 kompanija
Prema nedavnoj analizi, polovina svjetskih emisija ugljen-dioksida dolazi od samo 36 kompanija. Zemlje širom svijeta već godinama nastoje dekarbonizovati svoje ekonomije kroz ulaganja u obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju, udaljavanjem od fosilnih goriva i smanjenjem emisija u industrijama koje najviše zagađuju.
Međutim, uprkos svim naporima, svijet možda neće uspjeti da postigne cilj iz Pariskog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa, ukoliko najveći zagađivači ne smanje svoje emisije mnogo brže.
Pariski sporazum, koji su 2015. godine usvojile 196 zemalja na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, postavlja cilj da se porast globalne temperature zadrži „znatno ispod 2°C“ u odnosu na predindustrijski period, uz nastojanje da se ne pređe prag od 1,5°C. Prema podacima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), prekoračenje tog praga može dovesti do ozbiljnijih klimatskih posljedica, poput učestalijih i ekstremnijih suša, toplotnih talasa i obilnih padavina. Da bi se održala granica od 1,5°C, emisije gasova sa efektom staklene bašte moraju dostići vrhunac najkasnije do 2025. i pasti za 43% do 2030. godine.
U poslednjim godinama, vlade širom svijeta počele su intenzivnije da ulažu u obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva i podržale zelenu tranziciju. Pored toga, uvedene su i karbonske takse i podsticaji koji bi trebalo da motivišu kompanije sa visokim emisijama da dekarbonizuju svoje operacije. Neke kompanije su investirale u tehnologije hvatanja i skladištenja ugljen-dioksida, ali su podaci Carbon Majors baze pokazali da najveći svjetski zagađivači i dalje ne rade dovoljno na smanjenju emisija.
Prema analizi, oko 50% globalnih emisija CO₂ u 2023. dolazilo je od samo 36 kompanija, među kojima su Saudi Aramco, Coal India, ExxonMobil, Shell i kineski energetski giganti. Primjera radi, ako bi se emisije Saudi Aramco-a posmatrale kao emisije jedne zemlje, ona bi bila četvrti najveći zagađivač na svijetu – odmah iza Kine, SAD-a i Indije. ExxonMobil je emitovao približno istu količinu CO₂ kao cijela Njemačka.
Podaci Carbon Majors baze pokazuju da je većina od 169 analiziranih kompanija povećala svoje emisije u 2023, uprkos ponovljenim upozorenjima Međunarodne agencije za energiju (IEA) da je smanjenje oslanjanja na fosilna goriva ključno u borbi protiv klimatskih promjena. IEA je jasno navela da su novi fosilni projekti pokrenuti nakon 2021. nespojivi s postizanjem neto-nulte emisije do 2050.
Emmett Connaire iz think tanka InfluenceMap, koji je sproveo istraživanje, istakao je: „Uprkos globalnim klimatskim obavezama, mala grupa najvećih svjetskih proizvođača fosilnih goriva značajno povećava proizvodnju i emisije. Ova analiza naglašava ogroman uticaj koji te kompanije imaju na klimatsku krizu i pruža dodatnu podršku inicijativama za korporativnu odgovornost.“
April 2024. donio je još alarmantnije podatke: Izvještaj Carbon Majors-a otkrio je da je samo 57 kompanija iz sektora fosilnih goriva i cementne industrije odgovorno za 80% globalnih emisija CO₂ od potpisivanja Pariskog sporazuma 2015. godine. Iako je odavno poznato koliko ovi giganti zagađuju, do sada je urađeno vrlo malo da ih se natjera da smanje svoje emisije.
Jedan od privatnih naftnih divova, britanski BP, nedavno je saopštio da će smanjiti ulaganja u obnovljive izvore energije i umjesto toga povećati proizvodnju nafte i gasa. Ova odluka dolazi uprkos pritiscima međunarodnih organizacija i vlada da se ubrza dekarbonizacija. BP je najavio da će ulaganja u fosilna goriva povećati za 20%, dostižući 10 milijardi dolara godišnje, dok će sredstva za obnovljive izvore smanjiti za više od 5 milijardi dolara.
Kada je riječ o državnim kompanijama s liste najvećih zagađivača, neke od zemalja koje su obećale dekarbonizaciju, poput Saudijske Arabije i UAE, istovremeno predvode listu najvećih emitera CO₂. Saudi Aramco je sam odgovoran za više od 4% svih svjetskih emisija GHG gasova od 1965. godine.
S obzirom na to da samo nekoliko desetina kompanija proizvodi najveći dio svjetskih emisija, očigledno je da će borba protiv klimatskih promjena biti izgubljena ako one ne promijene svoje poslovanje. Mnoge od ovih kompanija emituju onoliko CO₂ koliko čitave države, ali i dalje ne preduzimaju značajne korake ka smanjenju emisija. Ako se ovakav trend nastavi, ciljevi iz Pariskog sporazuma vjerovatno neće biti ostvareni, što bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica za planetu.
