Obrazovni sistem kasni za zelenom ekonomijom: Ko će raditi poslove budućnosti?
Dok se zelena ekonomija širi Evropom, obrazovni sistem Crne Gore i dalje priprema učenike za zanimanja koja brzo nestaju. Bez reforme i nacionalnog programa za zelene vještine, zemlja rizikuje da izgubi čitave generacije stručnjaka za poslove budućnosti.
U trenutku kada se svijet ubrzano transformiše ka održivoj i zelenoj ekonomiji, crnogorski obrazovni sistem i dalje sistematski proizvodi kadrove za zanimanja koja nestaju. Hiljade srednjoškolaca uče iz udžbenika koji nijesu usklađeni sa savremenim ekološkim i tehnološkim izazovima. Na fakultetima, stotine studenata završavaju školovanje bez konkretnih znanja iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, digitalnih sistema upravljanja potrošnjom i principa cirkularne ekonomije – oblasti koje tržište rada već sada očajnički traži.
Diskrepanca između tržišta i škole
Gotovo svi strateški dokumenti države, od Nacionalne strategije zapošljavanja do Energetske strategije, formalno prepoznaju mlade kao prioritet. Međutim, stvarnost pokazuje suprotno – većina mladih u Crnoj Gori još uvijek nema nikakav kontakt sa tzv. zelenim sektorima. Obrazovni sistem kaska za dinamikom tržišta, a privatni sektor ostaje bez potrebnih kadrova.
Primjeri su brojni: kompanije koje se bave solarnom energijom ne mogu da nađu dovoljno montera i servisera solarnih panela; firme koje razvijaju pametne sisteme upravljanja potrošnjom struje traže tehničare koje obrazovni sistem još nije počeo da školuje. Zanimanja kao što su operateri pametnih mreža, energetski menadžeri, tehničari za električna vozila – sve su to profili koji će do 2030. godine biti standard, ali danas gotovo da ne postoje u obrazovnim programima.
Dobri primjeri postoje, ali nema sistema
U Crnoj Gori ipak postoje pojedinačne inicijative – projekti međunarodnih organizacija, pilot-programi u pojedinim srednjim stručnim školama, saradnja sa privatnim kompanijama koje nude obuke i praksu. Međutim, sve to je nedovoljno i bez sistemske podrške. Nedostaje ozbiljan Nacionalni program za zelene vještine – koji bi uključio ne samo mlade, već i odrasle koji žele prekvalifikaciju.
Mladi žele ostati, ali i napredovati
Zabrinjavajuće je to što Crna Gora zapravo ima motivisane mlade ljude koji žele da uče i ostanu u zemlji. Ali ako obrazovni sistem ne ponudi ono što im je potrebno – oni će svoja znanja potražiti negdje drugo. Tako zemlja ne gubi samo stručnjake, već i investicije i razvojne šanse.
Ključ je u znanju – i viziji
Ako Crna Gora želi da bude konkurentna u zelenoj ekonomiji, mora da donese stratešku odluku: da li će ulagati u školovanje radne snage za poslove prošlosti, ili će reformisati obrazovanje kako bi stvarala stručnjake za poslove budućnosti. Jer zeleni poslovi dolaze – pitanje je samo hoće li ih raditi naši ljudi, ili neko drugi.
