Evropa odgađa carine na američku robu, uključujući viski
Evropska unija odlaže odmazdne carine koje je najavila nakon što su Sjedinjene Američke Države ranije ovog mjeseca uvele carine od 25% na uvoz čelika i aluminijuma.
Protivmjere, koje uključuju povećane tarife na američki viski, trebalo je da stupe na snagu 1. aprila i da budu primijenjene u fazama. Međutim, sada će stupiti na snagu odjednom sredinom aprila, u zavisnosti od ishoda pregovora, saopštila je Evropska komisija u četvrtak.
Pored viskija, prva faza mjera predviđala je carine od 50% na motorne čamce i motocikle iz SAD-a. Druga faza, koja je prvobitno trebalo da stupi na snagu 13. aprila, uključivala je carine na pivo, perad, govedinu i poljoprivredne proizvode poput soje, paradajza i malina.
Sada će obje faze, koje obuhvataju američki izvoz u vrijednosti od približno 26 milijardi eura stupiti na snagu 13. aprila, objavio je Brisel.
Odluka o odgađanju prve faze donesena je kako bi se obezbijedilo „dodatno vrijeme za razgovore s američkom administracijom“, izjavio je portparol Evropske komisije Olof Gil za CNN. „Ova promjena predstavlja blago prilagođavanje vremenskog okvira i ne umanjuje efekat naše reakcije.“
Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da će od 2. aprila biti najavljene nove carine na robu koja dolazi u SAD iz cijelog svijeta, u okviru njegovog paketa recipročnih tarifa. Takođe je najavio nove, više namete na proizvode poput drveta, automobila i bakra.
Olakšanje za američke destilerije
„Ovo je veoma pozitivan razvoj situacije i daje američkim destilerijama tračak nade da bi devastirajuća carina od 50% na američki viski mogla biti izbjegnuta“, izjavio je predsjednik i izvršni direktor Američkog savjeta za destilovana pića Kris Svonger u saopštenju u četvrtak.
Iziritiran protivmjerama koje je EU najavila prošle sedmice, Tramp je odmah zaprijetio uvođenjem carine od 200% na evropska vina i žestoka pića.
Pokušaj da se pridobije Trampova naklonost
Veoma malo se zna o detaljima Trampove najave tarifa za 2. april, koju je nazvao „Dan oslobođenja u Americi“, ali je već izazvala zabrinutost širom svijeta, jer su u pitanju ekonomski interesi brojnih država, ocijenio je CNN.
Tramp je već jasno stavio do znanja da nije pristalica politika Evropske unije, nazvavši ih „jednim od najneprijateljskijih i najštetnijih poreskih i carinskih režima u svijetu“ u objavi na Truth Social-u prošle sedmice. Takođe je tvrdio da je EU „formirana isključivo s ciljem da iskoristi Sjedinjene Države“. Međutim, stručnjaci ističu da je EU formirana prije nekoliko decenija uz podršku SAD-a kao dio zajedničkog plana za stabilizaciju i osiguranje Zapadne Evrope.
Nije pitanje da li će EU uskoro biti suočena s višim carinama, već koliko će one biti visoke, naveli su analitičari TD Cowena u bilješci klijentima u četvrtak.
Recipročne tarife neće biti usmjerene samo na zemlje koje nameću više carine na američki izvoz nego što SAD oporezuju njihovu robu. Tramp je izjavio da će njegova administracija uzimati u obzir i necarinske mjere, poput poreza na dodatu vrijednost (PDV), za koje je prošlog mjeseca rekao da su „mnogo stroži od carine“, kao i poreze na digitalne usluge. Mnoge od 27 članica EU uvode jedan ili oba ova poreza.
Evropski komesar za trgovinu, Maroš Šefčovič, izjavio je u četvrtak da je „uvjeren da je kontinuirani angažman i pozitivan pristup najbolji put naprijed“. U tom kontekstu, odlaganje tarifa može biti dio strategije da EU pokaže konstruktivan stav dok se u Vašingtonu raspravlja o tarifnim stopama.
Međutim, dodao je da će Komisija 2. aprila procijeniti poteze SAD-a kako bi „kalibrisala naš odgovor u skladu s tim“.
Odluka o odlaganju tarifa svakako nije prošla nezapaženo u Trampovoj administraciji. Sekretarka za štampu Bijele kuće, Karolin Levit, izjavila je u četvrtak da odlaganje odražava „stepen u kojem države ozbiljno shvataju predsjednika“.
„Oni razumiju da će on učiniti ono što je ispravno za američke radnike i porodice“, rekla je, dodajući da su „predsjednik i njegov tim u stalnoj komunikaciji s našim evropskim partnerima.“
