Hrvatska uvodi novi porez na nepokretnosti: Vlasti očekuju veću ponudu stanova, tržište skeptično
Novi porez na nepokretnosti koji je Hrvatska upravo uvela ima za cilj da poveća ponudu stanova na tržištu, podstičući vlasnike da prazne nekretnine konačno aktiviraju. Ipak, mjera je naišla na niz kritika – od načina obračuna, preko nepreciznih kriterijuma, do upozorenja da se pravi problem rješava na pogrešan način. Struka poručuje: nema održivog rješenja bez gradnje održivih stanova
Hrvatska je uvela novi porez na nepokretnosti, koji se obračunava na osnovu kvadrature i podataka iz službenih evidencija. Poreska uprava koristi registre poput evidencije o komunalnoj naknadi, a građani koji ispunjavaju određene uslove mogu do 31. marta podnijeti prijavu za izuzeće – posebno oni koji koriste stan za stalno stanovanje, ali nemaju prijavljeno prebivalište, ili čija je nepokretnost oštećena i neupotrebljiva.
Zvanični cilj uvođenja poreza je podsticanje vlasnika praznih stanova da ih iznajme ili prodaju, kako bi se povećala ponuda na tržištu koje godinama pati od manjka stanova, posebno u većim gradovima. Porez se vidi kao alat stambene politike usmjeren ka aktivaciji neiskorišćenih nekretnina.
Međutim, tržišni akteri i poreski stručnjaci upozoravaju na nepravednost i neefikasnost mjere. Ključna zamjerka je što porez ne uzima u obzir stvarno stanje stanova – pa tako dvije nekretnine iste kvadrature, bez obzira na to da li je jedna renovirana a druga ruinirana, plaćaju isti iznos. Takođe, teret dokazivanja izuzetaka je na građanima, što mnogi smatraju birokratski zahtjevnim.
Struka poručuje da bi država trebalo da se fokusira na gradnju pristupačnih stanova, umjesto da oporezuje postojeće. Smatra se da bi veća stanogradnja, a ne dodatni nameti, bila dugoročno rješenje za probleme stanovanja u Hrvatskoj.
