Milijarde bez efekta: Zašto strane direktne investicije ne razvijaju Crnu Goru?
Iako Crna Gora bilježi više od 14 milijardi eura stranih direktnih investicija od obnove nezavisnosti, najveći dio tog novca nije iskorišten za razvoj realne ekonomije, već za rast cijena nekretnina, bogaćenje pojedinaca i legalizaciju sumnjivog kapitala, pokazuje analiza CIN CG
Crna Gora je od 2006. do danas privukla više od 14,6 milijardi eura stranih direktnih investicija (SDI), ali te impresivne brojke kriju znatno manje sjajnu priču. Iako se država zvanično opredijelila za integraciju u EU i NATO, investicije dolaze uglavnom iz zemalja van zapadnog bloka — prvenstveno iz Srbije, Rusije i Turske — a ulaganja iz zemalja EU čine manje od polovine ukupnih SDI.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), samo tokom prošle godine iz Srbije, Rusije i Turske uloženo je više od 318 miliona eura, što predstavlja više od trećine ukupnog priliva SDI. U isto vrijeme, sve članice EU zajedno uložile su oko 250 miliona eura.
Kapital iz of-šor zona nadmašuje Njemačku
Među 20 najvećih investitora nalaze se i poreski rajevi poput Djevičanskih Ostrva i Paname, sa ukupnim iznosom većim od 600 miliona eura. Taj novac često dolazi iz netransparentnih izvora, a investicije se sprovode preko of-šor kompanija bez poznate vlasničke strukture, pokazuje analiza Centra za instraživačko novinarstvo (CIN), objavljena na portalu Vijesti.
“To ulaganje preko of-šor kompanija može da ukazuje na skrivanje vlasnika ili porijekla kapitala. Često se i domaći kapital legalizuje kroz ovaj kanal,” upozorava ekonomski analitičar Zarija Pejović.
Novac ide u kvadrate, ne u firme
Struktura investicija otkriva glavni problem: više od 50% SDI odlazi u nekretnine, dok se ulaganja u domaće kompanije smanjuju. Samo u 2023. godini u realni sektor uloženo je 113,9 miliona eura, što je manje čak i od pandemijske 2020. godine.
“Crna Gora se oslanjala na SDI kao ključni pokretač rasta, ali većina ulaganja nije išla u produktivne sektore. Fali ulaganja u kompanije, industriju i izvoz,” upozorava prof. dr Gordana Đurović, bivša ministarka za evropske integracije.
Investicije bez razvoja
Iako Vlada tvrdi da investicije u nekretnine doprinose turizmu, zapošljavanju i fiskalnim prihodima, stručnjaci smatraju da taj model nije održiv. Efekat je ograničen na rast potrošnje i cijena, dok su lokalne zajednice i tržište rada i dalje zapostavljeni.
Podaci iz Bijele knjige Savjeta stranih investitora dodatno potvrđuju zabrinutost: SDI u kompanije i banke padaju, a Crna Gora gubi investicionu atraktivnost zbog političke nestabilnosti, loše vladavine prava i nepredvidivog poslovnog ambijenta.
“Reformski koraci Vlade nijesu dovoljni. Ekonomski rast se bazira na potrošnji, ne na investicijama i produktivnosti,” stoji u publikaciji Savjeta.
Nema vizije, nema strategije
Dok se u nekretnine godišnje ulaže oko 450 miliona eura, ulaganja u proizvodne kapacitete padaju. Od skoro šest hiljada firmi koje su otvorili ruski državljani, čak 64% ima samo jednog zaposlenog, a 20% nema nijednog. U prvoj godini nakon ruske invazije na Ukrajinu, od tih firmi je budžet prihodovao svega 4,8 miliona eura.
Savjet stranih investitora zaključuje da Crnoj Gori treba jasna razvojna strategija, institucionalna stabilnost i usmjerenje ka ulaganjima koja donose dugoročan efekat.
Zaključak bi mogao biti da Crna Gora ima ogroman investicioni potencijal, ali ga koristi na pogrešan način. Bez jasne vizije i institucionalnih reformi, strani kapital će i dalje završavati u kvadratima umjesto u fabrikama. A bez razvoja realnog sektora – nema održive ekonomije.
Pogledajte vizuelizaciju glavnih parametara SDI:
