Kako je propao Alabarov projekat u Hrvatskoj: Otpor stručne javnosti i građana srušio “Zagrebački Manhattan”
Mohamed Alabar, poznati arapski investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i osnivač kompanije Emaar Properties, globalno se proslavio izgradnjom Burj Khalife u Dubaiju – najviše zgrade na svijetu. U regiji ga najviše znamo po projektu Beograd na vodi, koji je transformisao dio srpske prestonice uz snažnu političku podršku.
Sada je u fokusu crnogorske javnosti jer premijer Milojko Spajić – uprkos protivljenju javnosti, ali i lokalne uprave – namjerava da mimo planskih dokumenata Alabaru povjeri dragulj crnogorske obale, ulcinju Veliku plažu, i to na 99 godina.
Alabarove poslovne ambicije nijesu novost ni kod susjeda – njegov pokušaj da realizuje sličan projekat u Zagrebu završio je tiho – bez makete, bez bagera, bez aplauza.
Zagrebački Manhattan – ambicija koja je brzo izgubila tlo
Godina je 2019. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, tada na vrhuncu političke moći, uprkos brojnim optužbama za korupciju, najavljuje grandiozan plan: “Zagrebački Manhattan” – urbanistički projekt vrijedan nekoliko milijardi eura, koji bi transformisao prostor Hipodroma i Velesajma, odnosno više od 1,1 miliona kvadratnih metara u Novom Zagrebu.
Investitor poznat: Mohamed Alabar, u ime svoje kompanije Eagle Hills, poznate po luksuznim urbanim projektima na Bliskom istoku, Africi i Evropi.
Plan je predviđao izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa, tržnog centra, kongresnih dvorana, luksuznih hotela, pa čak i najviše zgrade u Hrvatskoj. Bandić je tvrdio da će Zagreb dobiti “novi centar”, dok su kritičari projekt odmah nazvali – netransparentnim, koruptivnim i potencijalno pogubnim po javni interes.
Problemi od samog početka: netransparentnost i otpor javnosti
Projekat je izazvao burne reakcije. Grad nikada nije javno objavio detalje ugovora sa Eagle Hillsom, a urbanisti, arhitekte i građanske inicijative digli su se na noge.
Najglasniji protivnik bio je urbanista Saša Šimpraga i građanska grupa “Zagreb je naš”, koji su ukazivali na to da se javna imovina (Hipodrom, Velesajam) praktično ustupa privatnom investitoru bez jasnih pravila, tendera ili ikakve transparentnosti. Takođe, stručnjaci su upozoravali da se urbanistički planovi mijenjaju kako bi odgovarali interesima investitora – bez uključivanja struke i građana.
Čitava stvar je dodatno kompromitovana sumnjama da Bandić pokušava ostaviti “nasljeđe” pred kraj svoje političke karijere, bez obzira na cijenu.
Pad projekta nakon Bandićeve smrti
Smrt Milana Bandića u martu 2021. bila je ključni momenat. Novi gradski vlastodršci – predvođeni novim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i platformom Možemo! – odlučno su odbacili projekt.
Kada je Tomašević preuzeo funkciju gradonačelnika Zagreba u junu 2021. godine, bio je izričito kritičan prema projektu “Zagrebački Manhattan” i osnivaču kompanije Alabaru.
Mediji pamte izjave Tomaševića koji je tada rekao da je projekat za njega “mrtav”, te da nema namjeru nastavljati saradnju sa Alabarom i njegovom kompanijom.
Isticao da je projekt bio netransparentan, urbanistički problematičan i da je ugrožavao javni interes, posebno jer je predviđao prenamjenu velikih gradskih površina (hipodrom, velesajam) za komercijalne svrhe bez adekvatne javne rasprave.
Smatrao je da su takvi megaprojekti često štetni za gradove jer favorizuju interese investitora nauštrb građana i javnog prostora.
U skladu s tim stavovima, njegova administracija je formalno obustavila pregovore i proces pripreme tog projekta, i fokusirala se na alternativni model razvoja tih gradskih zona uz veće učešće javnosti, urbanista i lokalne zajednice.
Ukratko: Tomašević je potpuno distancirao Zagreb od Alabarove inicijative, koja je bila zamišljena po uzoru na “Beograd na vodi”, i najavio novi, transparentniji pristup urbanizmu.
Grad je odustao od partnerstva s Eagle Hillsom, a priča o “Zagrebačkom Manhattanu” nestala je iz fokusa javnosti isto onako naglo kako je i došla.
Nije bilo tužbi ni pregovora – Eagle Hills se jednostavno povukao, a čitava stvar ostala je primjer kako grandiozni planovi lako padaju kada nemaju institucionalnu, pravnu i društvenu podršku.
Alabar i Hrvatska danas – prisutan, ali diskretnije
Iako je megalomanski projekat u Zagrebu propao, Mohamed Alabar nije potpuno nestao iz Hrvatske. Njegova kompanija Eagle Hills ima vlasništvo nad nekoliko luksuznih hotela na Hvaru, preko firmi koje posluju pod različitim pravnim strukturama, ali koje se mogu povezati s njegovim kapitalom.
Na Hvaru je fokus na luksuznom turizmu, a hoteli koje kontroliše ciljaju imućne goste sa zapadnih tržišta i Bliskog istoka. Investicije su ovdje diskretnije, bez političke pompe, ali sa jasnom ambicijom – pozicionirati Hvar kao “dalmatinski Dubai”.
Projekti Alabara zavise od političke klime
Pokušaj Alabara da realizuje „Zagrebački Manhattan“ pokazao je da čak ni najmoćniji investitori ne mogu realizovati megalomanske projekte bez javne i političke podrške, pravne transparentnosti i uključenosti struke.
Za razliku od Srbije (možda i Crne Gore), gdje mu je dat otvoreni prostor uz direktnu podršku vlasti, u Zagrebu je naišao na snažan građanski i stručni otpor, a bez političkog pokrića – plan je propao.
Šta će biti sa Alabarovim planovima da od Velike plaže u Ulcinju napravi “evropski Dubai”, ostaje da se vidi, ali premijeru sigurno neće biti jednostavno da izgura ovaj projekat, s obzirom na otpore prije svega lokalne zajednice.
