Skupo neznanje: Desetine hiljada građana plaća bankarske usluge koje su im po zakonu besplatne

Građani koji jedva sastavljaju kraj s krajem često ne znaju da imaju pravo na besplatne bankarske usluge – otvaranje računa, vođenje i zatvaranje računa, uplata gotovine na račun, isplata gotovine sa računa, bilo na šalteru ili bankomatu, za vrijeme radnog vremena banke, kao i van njega, do deset nacionalnih transakcija mjesečno.

Iako Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje jasno propisuje obavezu banaka da ove usluge u okviru računa za plaćanje sa osnovnim uslugama pružaju bez naknade korisnicima minimalnih primanja, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć ili naknade po osnovu nezaposlenosti – to pravo, odnosno, ovaj račun koristi tek mali broj onih kojima je namijenjeno, piše Pobjeda.

Viceguvernerka Centralne banke Crne Gore dr Zorica Kalezić za Pobjedu otkriva da su, od više od 50.000 građana koji spadaju u osjetljive kategorije, osnovni račun otvorile svega 1.562 osobe, što ukazuje na nisku informisanost, ali i potrebu za snažnijom finansijskom edukacijom.

Obaveze banaka

Kalezić naglašava da, shodno Zakonu o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama za osjetljive grupe korisnika, naknade za direktna zaduženja, platne transakcije putem kartica, uključujući onlaje plaćanja, te kreditne transfere, uključujući trajne naloge, ne smiju biti veće od 70 odsto naknade koju plaćaju ostali vlasnici osnovnih računa.

“Podaci o naknadama povezanim sa osnovnim računom se nalaze na sajtovima pet banka koje zbog svojih karakteristika i veličine tržišnog učešća moraju imati istaknutu ponudu osnovnog računa (Adriatic, CKB, Hipotekarna, ERSTE i NLB banka). Podaci o osnovnim računima i bankarskim naknadama nalaze se i na internet stranici CBCG”, objašnjava Kalezić dodajući da shodno Zakonu o platnom prometu, pružaoci platnih usluga, odnosno banke, svojom poslovnom politikom kroz interna akta uređuju pitanje naknada za pojedine usluge, i u tom dijelu CBCG nema nadležnost.

“Navedeni zakon usklađen je od oktobra 2022. godine sa važećom EU direktivom u domenu platnih usluga – PSD2, a u sklopu priprema za pristupanje SEPA, dodatno je inoviran usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu koji je stupio na snagu 28. februara ove godine, čime je regulativa u oblasti platnog prometa u potpunosti usklađena sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima”, objasnila je Kalezić.

Shodno navedenom zakonu, objasnila je, korisnik prilikom zaključivanja ugovora sa pružaocem platnih usluga, odnosno bankom, mora biti upoznat sa vrstom i visinom naknada, kao i sa svim eventualnim promjenama tarifa.

” Banka je dužna da na ugovorom definisani način, o izmjenama visine naknada, klijenta informiše najmanje dva mjeseca prije nego što izmijenjene tarife stupe na snagu. Takođe je dužna i da u poslovnim prostorijama namijenjenim za rad sa korisnicima platnih usluga i na svojoj internet stranici objavi tarifu po kojoj naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga. Ukoliko nije saglasan sa promjenom uslova tarifiranja, klijent je u mogućnosti da zatraži raskid ugovora sa bankom, uz prethodno izmirenje ostalih obaveza koje eventualno ima prema banci. Shodno istom zakonu, banka ne smije naplatiti naknadu za raskid okvirnog ugovora sa korisnikom, ako je taj ugovor važio najmanje šest mjeseci”, ističe Kalezić.

Takođe navodi da je, shodno Zakonu o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, koji je u primjeni od januara 2023, potrošačima koji nijesu u mogućnosti da otvore račun usljed loše finansijske situacije ili zbog udaljenog prebivališta imaju otežanu dostupnost bankama omogućeno da na jednostavan način i bez dodatnih troškova otvore račun za plaćanje sa osnovnim uslugama.

“Ova usluga dostupna je svim licima sa zakonitim boravkom u Crnoj Gori, pri čemu banke te usluge pružaju bez naknade ili uz razumnu naknadu, izuzev platnih transakcija putem kreditnih kartica, koje se naplaćuju prema redovnoj tarifnoj politici banaka”, kazala je Kalezić.

Hrvatski model

Kada je riječ o primjeni hrvatskog modela koji predviđa da se osnovni račun omogući svim građanima, a ne samo osjetljivim grupama, odnosno potpuno oslobađanje od dijela bankarskih naknada za veći dio populacije, naša sagovornica tvrdi da se mora imati u vidu da ih u Crnoj Gori ni oni građani koji pripadaju osjetljivim kategorijama, koji već imaju pravo na ove račune, ne koriste aktivno, što dovodi u pitanje opravdanost generalizovane subvencije grupe građana koji ne pripadaju osjetljivim grupama, a posebno onima koji imaju stabilne novčane tokove.

“Prije razmatranja potpunog oslobađanja od bankarskih naknada za osnovne račune za sve građane, ključni prioritet trebalo bi da bude povećanje finansijskog obrazovanja, posebno među osjetljivim grupama, odnosno povećanje stepena informisanosti o mogućnostima koje su na raspolaganju”, ističe Kalezić.

U mandatu CBCG je, navodi, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i unapređenje efikasnosti platnog prometa, uz poštovanje regulatornog okvira i najboljih evropskih praksi. CBCG kontinuirano radi na unapređenju finansijske inkluzije i dostupnosti finansijskih usluga, te podržava inicijative koje doprinose smanjenju troškova i poboljšanju uslova za građane i privredu u skladu sa principima tržišne ekonomije i zaštite korisnika finansijskih usluga.

“Pritom, svaka odluka ili prijedlog moraju biti zasnovani na empirijskoj analizi, koja omogućava sagledavanje stvarnog uticaja regulative na tržište i korisnike finansijskih usluga. U prilog navedenom, a prema podacima za period 1. januar 2024 – 1. februar 2025. godine, 78 odsto bankarskog tržišta nije povećavalo iznos naknada, što pokazuje da je rast naknada prvenstveno generisan ekonomskim ciklusom i rastom obima platnog prometa, a ne povećanjem naknada banaka”, naglašava Kalezić.

Kada je riječ o politici naknada banaka, objašnjava da CBCG pažljivo balansira između kreiranja regulatornog okvira koji omogućava konkurentno i stabilno tržište finansijskih usluga, u skladu sa EU standardima, i svog mandata zaštite potrošača.

“Ključno je ne narušavati principe tržišnog poslovanja i ne zadirati u komercijalne odluke subjekata koje licencira, već kroz regulatorni okvir stvarati uslove za transparentno i fer tržišno takmičenje, uz istovremenu zaštitu krajnjih korisnika. Ovo je važan trenutak da se naglasi da će u narednih 15 mjeseci, zahvaljujući članstvu Crne Gore u SEPA i pokretanju TIPS klon projekta, doći do suštinske transformacije crnogorskog platnog prometa, kako na domaćem, tako i međunarodnom nivou. Ove promjene će značajno ubrzati transakcije i smanjiti troškove platnih usluga, omogućavajući efikasniji i konkurentniji sistem”, kazala je Kalezić.

Podsjeća da je Crna Gora 21. novembra prošle godine zvanično postala dio SEPA geografskog područja, a početak pružanja platnih usluga preko SEPA platnih šema planiran je za 5. oktobar 2025. godine.

“Benefiti crnogorskog članstva u SEPA su višestruki, ali ključne prednosti uključuju smanjenje troškova i bržu realizaciju transakcija. Transakcije sa bankama unutar 38 zemalja SEPA tržišta, koje su do sada podrazumijevale naknade i preko 30 eura za iznose do 5.000 eura, postaju prošlost. Ovi troškovi biće višestruko niži, a transakcije znatno brže. Očekuje se da će sami prelazak na SEPA platne šeme rezultirati smanjenjem prihoda banaka od naknada na nivou sistema, odnosno direktnim uštedama za fizička i pravna lica, u iznosu od 10 miliona eura godišnje”, objašnjava Kalezić.

SEPA i TIPS

Paralelno s integracijom u SEPA, kako dodaje, CBCG je u saradnji sa Bankom Italije otpočela TIPS klon projekat, koji će Crnoj Gori omogućiti pristup replici evropskog sistema za instant plaćanja – Target Instant Payment System (TIPS).

“Ovaj sistem će u prvoj fazi projekta biti dostupan samo za nacionalni platni promet, omogućavajući da transakcije u crnogorskom platnom prometu budu dostupne 24/7, uz vrijeme izvršenja do 10 sekundi. Implementacija ovog projekta započeta je u januaru 2025. godine, dok se stavljanje sistema u funkciju očekuje u julu 2026. godine. TIPS klon projekat omogućava prenos najboljih EU standarda u oblasti instant plaćanja, doprinosi razvoju savremenog i efikasnog platnog sistema i priprema Crnu Goru za prelazak na originalni TIPS sistem nakon ulaska u EU”, kazala je Kalezić poručujući da će ove reforme, uz SEPA integraciju, učiniti platni sistem Crne Gore efikasnijim, modernijim i dostupnijim, pružajući građanima i privredi konkurentnije uslove za finansijske transakcije.