Euro uzvraća udarac: Trampove carine oborile dolar, evropska valuta na petomjesečnom maksimumu

Euro je naglo ojačao u odnosu na američki dolar nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp u srijedu uveče najavio recipročne carine.

Valutni odnos EUR/USD skočio je za 0,5%, odnosno više od pola američkog centa, na 1,0915 u 5:17 časova, približavajući se petomjesečnom maksimumu od 1,0953. Time su gotovo u potpunosti nadoknađeni gubici koji su uslijedili nakon Trampovog reizbora 5. novembra.

Američki predsjednik je izjavio da će njegova administracija uvesti minimalnu carinu od 10% na uvoz iz svih zemalja, kao i dodatne namete za zemlje koje se smatraju najvećim „prekršiocima“. Prikazao je grafikon sa zemljama koje će biti pogođene višim stopama – na vrhu liste su Kina, Evropska unija i Vijetnam, sa carinskim stopama od 34%, 20% i 46%. Dodatni nameti povećavaju ukupne carine na kineski uvoz na čak 54%, uključujući prethodnu univerzalnu stopu od 20%.

Američki dolar je oslabio u odnosu na većinu ostalih vodećih svjetskih valuta, naročito u odnosu na japanski jen, evro, britansku funtu i švajcarski franak, jer su trgovci očekivali negativne ekonomske posljedice po SAD. Prinosi na desetogodišnje američke obveznice pali su na najniži nivo od oktobra 2024.

Međutim, tzv. „robne valute“, posebno australijski i kanadski dolar, oslabile su u odnosu na američki dolar. Ove valute su direktno vezane za cijene sirovina poput bakra i nafte, koje su zabilježile nagle padove tokom azijskog trgovanja u četvrtak. Široko primijenjene recipročne carine izazvale su strah od totalnog globalnog trgovinskog rata, podstičući bojazan od nagle ekonomske krize, pa čak i recesije – što je dodatno oslabilo izglede za tražnju industrijskih metala i energije.

Globalni berzanski potres

Najava je uzdrmala globalna tržišta i izazvala pad indeksa širom Azije u četvrtak. Japansko tržište predvodilo je gubitke – Nikkei 225 indeks je pao gotovo 3% tokom sesije, dok je Hang Seng indeks u Kini pao 1,5%. Australijski ASX 200 i južnokorejski Kospi pali su po 1%.

Posebno su pogođene dionice rudarskih kompanija u Australiji: BHP je pao 2,4%, dok je Rio Tinto zabilježio pad od 2,8%. Pad cijene bakra značajno je uticao na regionalna tržišta, a očekuje se da će se efekti preliti i na britanske berze zbog dvostruke kotacije tih kompanija.

„Iako je direktna trgovinska povezanost Australije sa SAD-om ograničena, posredni efekti preko Kine i ostalih azijskih zemalja koje su pogođene carinama mogli bi ozbiljno opteretiti našu izvozno orijentisanu ekonomiju, naročito ako globalna tražnja oslabi i cijene sirovina padnu“, rekao je Džoš Gilbert, tržišni analitičar iz eTora.

Američki fjučersi u padu, očekuje se šok i na evropskim tržištima

Fjučersi na američke akcije oštro su pali – Dow Jones je pao 2,01%, S&P 500 2,78%, dok je Nasdaq zabilježio pad od čak 3,3%, najavljujući oštar pad na otvaranju berzi u četvrtak. Ovi potresi će se, kako se očekuje, preliti i na evropska tržišta – njemački DAX fjučersi već su pali 1,89% u 5:30 po srednjeevropskom vremenu.

Tehnološke dionice su posebno pogođene, o čemu svjedoče i kretanja u produženom trgovanju na Wall Streetu. Dionice „Veličanstvene sedmorke“ su sve zabilježile značajne padove – Tesla je pala 4,5%, Apple 2,3%, a Nvidia 2,4%. „Jasno je da će ove tehnološke gigante pogoditi negativni efekti, naročito ako se uzme u obzir Appleova jaka izloženost Kini i Nvidijina zavisnost od Tajvana“, dodao je Gilbert.

Zlato obara rekorde

Rizici su podstakli rast cijena zlata, koje je dostiglo novi istorijski maksimum – fjučersi zlata na COMEX-u su skočili na 3.195 dolara po unci, dok je spot cijena dostigla 3.167 dolara prije nego što je uslijedila blaga korekcija.

„Neizvjesnost će se nastaviti, što bi moglo dodatno pogurati cijenu zlata. Nema naznaka da će Trampova administracija stati sa ‘trgovinskim ratovima’, što dodatno pojačava nesigurnost“, kaže Kajl Roda, viši analitičar tržišta iz Capital.com-a.

Zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem, poraslo je za 20% ove godine, nakon rasta od 30% u 2024, čineći ga jednim od najuspješnijih oblika imovine. Pojačana kupovina od strane centralnih banaka, sumnje u devalvaciju američkog dolara i hedžing strategije investitora, svi su doprinijeli rastu cijene ovog plemenitog metala u posljednje dvije godine.